PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 56/2000 • Tako su, primjerice, u izbornom zakonu Češke propisane četiri različite visine izbornih pragova: 5% za listu jedne političke stranke, 7% za koalicijsku listu dvije političke stranke, 9% za koalicijsku listru tri političke stranke, te 11% za koalicijsku listu četiri ili više političkih stranaka. Slično tome, u izbornom zakonu Poljske propisano je da lista jedne političke stranke mora dobiti najmanje 5% važećih glasova, a koalicijska lista dvije ili više stranaka 8% važećih glasova, dok na razini cijele države izborni prag iznosi 7% dobivenih važećih glasova.
NN 56/2000 • Prema tome, propisivanje različitih visina izbornih pragova, odnosno viših izbornih pragova za zajedničke liste dvije ili više stranaka, pod određenim pretpostavkama ne mora značiti nejednakost sudionika u izbornom natjecanju. Ono se poduzima radi osiguranja i zaštite jednakih izgleda na izborima za sve sudionike izbornog natjecanja, jer stavlja u ravnotežu povećane šanse stranaka udruženih u koalicije s onima što ih imaju političke stranke koje na izbore izlaze samostalno.
NN 56/2000 • 7. Unatoč načelnoj osnovanosti propisivanja različitih visina izbornih pragova, obrazloženoj u točki 6. ovoga rješenja, Sud ističe da bi propisivanje nesrazmjernih ili različitih izbornih pragova za liste jedne političke stranke i za zajedničke liste dvije ili više političkih stranaka, moglo biti ustavnopravno sporno s aspekta načela jednakosti u slučaju da takvom zakonskom rješenju nisu prilagođena pojedina druga rješenja u izbornom zakonu.
NN 56/2000 • Propisivanje izbornih pragova za zajedničke ili koalicijske liste dopušteno je, naime, samo pod pretpostavkom da se svaka pojedina od političkih stranaka, koje su zajednički istakle kandidacijsku listu, smatra zasebnim i samostalnim izbornim subjektom. To znači da osnovanost propisivanja različitih visina izbornih pragova neposredno ovisi o tome je li u konkretnom izbornom postupku svakoj od političkih stranaka, udruženih u koaliciju, dano pravo samostalnog nastupa pred biračima, pod jednakim uvjetima i ravnopravno sa svim ostalim političkim strankama koje na izborima nastupaju samostalno.
NN 56/2000 • 8. Razmatrajući osnovanost propisivanja više različitih visina izbornih pragova na izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, Sud je utvrdio da Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedini
NN 56/2000 • Sukladno sadržaju navedenih odredaba Zakona, jednakost svake od političkih stranaka koja sudjeluje na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave Zakonom je osigurana, neovisno o tome ističe li politička stranka samostalno jednu listu ili je pak ističe zajedno s jednom ili više drugih stranaka.
NN 56/2000 • Jednakost svih političkih stranaka koje sudjeluju na izborima potvrđena je i u rješenjima Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-VII-192/1997, U-VII-193/1997 i U-VII-1120/1999. Iako se navedena rješenja odnose na izbore za domove Hrvatskog državnog sabora, ona su u ovom predmetu neposredno primjenjiva, jer se radi o sadržajno istovjetnim zakonskim pravilima. Naime, Sud je u navedenim rješenjima izrazio svoje stajalište da su zakonske odredbe izričite i da propisuju »dužnost da se svim političkim strankama pruži jednaka mogućnost izlaganja njihovih izbornih programa, i to stranačkih a ne koalicijskih, te da pod jednakim uvjetima obavljaju izbornu promidžbu«. Stoga zakonske odredbe »ne daju osnove da se koalicija više stranaka tretira kao jedna stranka, već izričito određuju da svaka stranka, koja sudjeluje na izborima, ima pravo na jednako vrijeme za izlaganje svog programa, odnosno izbornu promidžbu« (U-VII-1120/1999, »Narodne novine«, broj 141/99).
NN 56/2000 • Slijedom navedenog, načelo jednakosti svih političkih stranaka u izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave osporenom odredbom nije povrijeđeno, jer Zakon osigurava jednak položaj u izbornom natjecanju svakoj pojedinoj političkoj stranci, neovisno o tome ističe li ona na izborima samostalnu listu ili pak zajedničku listu s jednom ili više političkih stranaka. Pod takvim se zakonskim uvjetima propisivanje različitih visina izbornih pragova ne može smatrati povredom načela jednakosti svih pred zakonom.
NN 56/2000 • 9. Nadalje, predlagateljice u svom podnesku ističu da odredba članka 19. stavka 5. Zakona nije u suglasnosti ni s člankom 43. stavkom 1. Ustava. Tom se odredbom Ustava jamči građanima pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga građani mogu slobodno osnivati političke stranke, sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati.
NN 56/2000 • Sadržaj odredbe članka 43. stavka 1. Ustava nije mjerodavan za ocjenu ustavnosti osporedne odredbe članka 19. stavka 5. Zakona. Tim je člankom svakom građaninu Republike Hrvatske zajamčeno pravo na slobodno udruživanje. Taj članak, prema tome, nije upućen političkim strankama i ne odnosi se na situacije kada političke stranke stvaraju prijeizborne ili izborne koalicije radi postizanja što boljeg izbornog rezultata. On, naprotiv, pruža ustavno jamstvo građanima Republike Hrvatske da mogu slobodno osnivati političke stranke, uključivati se u njih i iz njih istupati.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 56/2000 • U točki 4. ovog rješenja već je napomenuto da Ustav Republike Hrvatske ne sadrži odredbe o uvjetima i postupku izbora, već njihovo određivanje u cijelosti prepušta zakonodavnom tijelu. Stoga pravo na stvranje prijeizbornih i izbornih koalicija političkih stranaka proizlazi iz zakona, a ne iz Ustava, te najvećim dijelom ovisi o vrsti izbornog sustava koji je u zakonu prihvaćen. U tom smislu Sud napominje da su u pojedinim zemljama prijeizborne ili izborne koalicije zakonom izrijekom zabranjene (primjerice, u Njemačkoj), a da se ta zabrana uopće ne dovodi u vezu s ustavnim jamstvom o slobodi udruživanja ili pak ustavnim jamstvom o jednakosti svih pred zakonom.
NN 56/2000 • 10. Naposljetku, pojedina rješenja sadržana u Zakonu, unatoč tome što se ne mogu smatrati nesuglasnima Ustavu, nejasna su i nedovoljno razrađena, osobito s aspekta pravnih učinaka koje izazivaju. Tako, primjerice, nije dovoljno jasna razlika između »liste dviju političkih stranaka« i »dvostranačke koalicijske liste«, kao i između »liste tri ili više stranaka« i »koalicijske liste tri ili više stranaka«, kao i pravni učinci jedne odnosno druge vrste lista u uvjetima kada Zakon izrijekom propisuje da je svaka politička stranka - neovisno o tome je li u koaliciji ili nije - ravnopravan subjekt izbornog natjecanja.
NN 56/2000 • Isto tako, Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave i Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor pri uređenju pojedinih istovjetnih izbornih instituta propisuju različita pravila za jedne (lokalne) od pravila koja vrijede za druge (parlamentarne) izbore. Stoga bi, radi ostvarenja načela jedinstvenog pravnog poretka u području izbornog prava, bilo svrsishodno uskladiti izborna pravila za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor.
NN 56/2000 • 11. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 41. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), riješeno je kao u izreci.
NN 56/2000 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj 24. svibnja 2000. godine, donio je sljedeće
NN 56/2000 • I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba:
NN 56/2000 • Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96, 48/98 i 66/98).
NN 56/2000 • II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, broj 91/96, 48/98 i 66/98) u cijelosti.
NN 56/2000 • III. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbe članka 39. Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, broj 91/96, 48/98 i 66/98).
NN 56/2000 • Ante Franić iz Zadra podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 7., 13., 14., 16., 24., 26. stavak 1., 37., 38. i 39. Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96, 48/98 i 66/98 - dalje: Zakon), kao i Zakona u cijelosti.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 48/09, Broj 42/04,
Broj 6/00, Broj 86/04,
Broj 34/90, Broj 114/97
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE