PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 56/2000 • Predlagatelj smatra da navedene zakonske odredbe, odnosno Zakon u cijelosti treba ukinuti, jer da su suprotne odredbama Ustava Republike Hrvatske o nepovredivosti vlasništva (članak 3. Ustava), o zajamčenosti prava vlasništva (članak 48. stavak 1. Ustava) te o ograničavanju vlasničkih prava (članak 50. Ustava), budući da se ne mogu svrstati u ustavne kategorije o oduzimanju i ograničavanju vlasništva i vlasničkih prava radi zaštite interesa i sigurnosti ni Republike Hrvatske, ni prirode, ni ljudskog okoliša, ni zdravlja ljudi te da, slobodnije rečeno, spadaju u pravno nasilje nad nedužnima.
NN 56/2000 • Sud uvodno ističe da je pri ocjenjivanju suglasnosti osporavanih odredaba imao na umu i ustavnu obvezu usklađivanja zakona s Ustavom (članak 4. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, »Narodne novine«, br. 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96), što je u oblasti uređivanja stambenih odnosa bilo posebno izraženo, budući da Ustav ne poznaje ni društveno vlasništvo, ni stanarsko pravo. U tom tranzicijskom razdoblju, prvo je donesen Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92 - pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96) - 1991. godine - i bio je i u funkciji pretvorbe društvenog vlasništva nad stanovima u privatno vlasništvo. Kasnije, 1996. godine, donesen je i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96 - stupio na snagu 1. siječnja 1997.) koji cjelovito uređuje vlasničkopravne odnose u skladu s Ustavom, i u svezi stanovanja. Zakon o najmu donesen je radi uređivanja odnosa koji su ranije bili uređeni dijelom Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«, br 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93), što također predstavlja usklađivanje s Ustavom odnosa u oblasti stanovanja, a koju oblast, kao što je već rečeno, u određenoj mjeri uređuje i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stupanjem na snagu Zakona o najmu i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o stambenim odnosima prestao je vrijediti u cijelosti, osim što će se postupci pokrenuti prema odredbama Zakona o stambenim odnosima do stupanja na snagu Zakona o najmu dovršiti prema odredbama Zakona o stambenim odnosima (članak 52. stavak 1. Zakona o najmu).
NN 56/2000 • Pri uređivanju odnosa u oblasti stanovanja radi njihovog usklađivanja s Ustavom, zakonodavac je sada više nepostojeći institut stanarskog prava zamijenio klasičnim institutom građanskog prava: najam, s posebnom zaštitom kroz propisivanje njegovog sklapanja na neodređeno vrijeme, propisivanjem zaštićene najamnine i primjerice određivanjem otkaznih razloga. Time je posebno zaštitio i kategoriju onih nositelja stanarskog prava koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, jer njima nije omogućio kupnju stana pod uvjetima iz Zakona o prodaji i time se je u provođenju zakonodavne politike opredijelio za potvrđivanje kontinuiteta vlasništva na tim stanovima, kao zajamčenog ustavnog prava. Istovremeno, pretvaranjem vlasnika stanova iz statusa davatelja stanova na korištenje u status najmodavaca, vlasnici stanova stekli su pravni položaj svojstven klasičnom građanskopravnom sustavu koji se u Republici Hrvatskoj širi i na ovo područje.
NN 56/2000 • S obzirom da se usklađivanje stambenog zakonodavstva provodilo, kao što je već rečeno, u tijeku tranzicijskog razdoblja pretvorbe i privatizacije, zakonodavcu (državi) se nije moglo odreći pravo da uredi pravni položaj stanara, kao (zaštićenih) najmoprimaca, a vlasnikova ograničenja stanarskim pravom kao ograničenja zaštićenim najmom. Takvim načelnim pristupom koji istovremeno transformira i ograničava suprotstavljene interese (vlasnika i njihovih stanara), a izvire iz ustavnog načela (članak 16.) prema kojem se prava jednih mogu zakonom ograničiti da bi se zaštitila prava drugih ljudi te pravni poredak, ne povrijeđuju se najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, posebice nepovredivost vlasništva.
NN 56/2000 • »(1) Zaštićena najamnina je najamnina koja se određuje na temelju uvjeta i mjerila koje utvrđuje Vlada Republike Hrtvatske.
NN 56/2000 • (2) Uvjeti i mjerila iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ovisno o opremljenosti stana, iskoristivosti stana, troškovima održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, kao i o platnim mogućnostima obiteljskog domaćinstva najmoprimca.
NN 56/2000 • (3) Zaštićena najamnina ne može biti niža od iznosa potrebnog za podmirenje troškova redovitog održavanja stambene zgrade, određenog posebnim propisom.«
NN 56/2000 • Predlagatelj navodi da na tako propisani način zaštićeni najmoprimac isplaćuje najmodavcu najamninu prema svojim platežnim mogućnostima, i to ne nižu od iznosa pričuve koju je vlasnik, prema posebnim propisima, dužan plaćati nadležnom stambenom organu za održavanje stambene zgrade bez obzira kakve su njegove platežne mogućnosti, pa da vlasniku od najamnine ne ostane ni jedna lipa.
NN 56/2000 • Smatra da je zakonodavac na taj način socijalnu skrb države nad slabije imućnim najmoprimcima prebacio na vlasnike stanova, od kojih su mnogi slabijeg imovnog stanja nego zaštićeni najmoprimac.
NN 56/2000 • Utvrđivanje uvjeta i mjerila na način kako je to učinjeno u osporenim odredbama članka 7. Zakona, ni u čemu ne vrijeđa temeljnu ustavnu vrednotu nepovredivosti vlasništva, ni ustavno jamstvo prava vlasništva, pa ni ustavnu mogućnost ograničavanja prava vlasništva. Tim se uvjetima i mjerilima samo utvrđuju objektivni elementi za određivanje zaštićene najamnine, osobito uzimanjem u obzir imovinskih prilika najmoprimaca, čime se ostvaruje i načelo o Republici Hrvatskoj kao socijalnoj državi (članak 1. stavak 1. Ustava).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 56/2000 • Određivanjem, pak, da bivši nositelji stanarskog prava, koji su temeljem Zakona (članak 30.) postali najmoprimci, imaju pravo na zaštićenu najamninu, zakonodavac nije uveo nikakvo novo ograničenje vlasništva, pa Sud ne nalazi da je time socijalna skrb nad slabije imućnim najmoprimcima prebačena na vlasnike stanova.
NN 56/2000 • »Najmodavac je dužan održavati stan koji se daje u najam u stanju pogodnom za stanovanje, u skladu s ugovorom o najmu.«
NN 56/2000 • Predlagatelj navodi da prema ovoj odredbi najmodavac mora od svojega novca izdvajati za stan za koji ne prima ni jedne lipe, pa da je tako dužan snositi troškove za dotrajale slavine i slično u svojem prisilno iznajmljenom stanu, čak i onda kada nema novca za popravke u stanu u kojem sam stanuje. Smatra da je tako vlasnik stana novčano oštećen, pa i ponižen, samo zato što je nominalni vlasnik stana ili zato što se ne želi odreći svojega vlasništva.
NN 56/2000 • Već je u članku 12. stavku 1. Zakona određeno da najmodavac predaje najmoprimcu stan u stanju pogodnom za stanovanje, pa mu je dosljedno tome osporavanim člankom 13. određena i dužnost da stan u takvom stanju održava, u skladu s ugovorom o najmu, koji mora sadržavati i odredbe o održavanju stana (članak 5. točka 7. Zakona).
NN 56/2000 • Dakle, način održavanja stana najmodavac i najmoprimac uređuju ugovorom o najmu stana u kojem uvjete sklapanja ugovora koji nisu propisani Zakonom, oni ugovaraju slobodno (članak 3. stavak 3. Zakona).
NN 56/2000 • Samim određivanjem dužnosti najmodavca da stan održava u stanju pogodnom za stanovanje u skladu s ugovorom o najmu, prema ocjeni Suda, ni u čemu se ne vrijeđa njegovo nepovredivo i zajamčeno pravo vlasništva, niti se ono ograničava na način koji bi bio suprotan odredbama Ustava koje daju navedena jamstva i temeljnu vrednotu ustavnog poretka.
NN 56/2000 • »(1) Najmoprimac je dužan koristiti stan na način da ga čuva od oštećenja.
NN 56/2000 • (2) Najmoprimac ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama i uređajima zgrade bez prethodne pisane suglasnosti najmodavca.
NN 56/2000 • (3) Najmoprimac je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac.«
NN 56/2000 • Predlagatelj navodi da će vlasnik stana biti obaviješten o troškovima koje je dužan snositi za nužne popravke u stanu i u zgradi bez obzira na svoje platežne mogućnosti i bez obzira koliku najamninu prima ili ju uopće ne prima od (zaštićenog) najmoprimca, kojemu zbog neplaćanja najamnine ne može dati ni otkaz ako u smislu odredbe članka 39. Zakona jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, najmoprimcu ne osigura drugi odgovarajući stan.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 127/06, Broj 136/03,
Broj 68/05, Broj 23/01,
Broj 53/07, Broj 25/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE