PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 1/2001 • Također, navedena zakonska odredba ne propisuje neprekidnu fizičku nazočnost podnositelja zahtjeva na teritoriju Republike Hrvatske kao pretpostavku za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
NN 1/2001 • 8. Iz navedenih razloga ni osporeni upravni akt, niti presuda nisu utemeljeni na zakonu, pa je time podnositeljici povrijeđeno u članku 26. Ustava zajamčeno pravo svih građana i stranaca na jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti kao i pravo iz odredbe članka 14. stavka 2. Ustava o jednakosti svih pred zakonom, te pravo iz odredbe članka 19. stavka 2. Ustava, kojom se jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravne vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
NN 1/2001 • Slijedom iznijetog Upravni sud povrijedio je i zajamčeno načelo zakonitosti iz članka 115. stavka 3. Ustava (sada članak 118. stavak 3. Ustava prema promijenjenom Ustavu, »Narodne novine«, broj 124/2000 – pročišćeni tekst).
NN 1/2001 • 9. Stoga je, primjenom odredbe članka 69. i 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) odlučeno kao u izreci.
NN 1/2001 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu
NN 1/2001 • I. Odbija se zahtjev za ukidanje Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 51/00), odnosno za utvrđenje nesuglasnosti postupka njegova donošenja s Ustavom Republike Hrvatske.
NN 1/2001 • 1. Trideset i devet zastupnika Županijskog doma (tada) Hrvatskoga državnog sabora podnijelo je zahtjev za ocjenu suglasnosti postupka donošenja u izreci navedenog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: osporeni Ustavni zakon) s Ustavom Republike Hrvatske.
NN 1/2001 • Ustavni zakon o kojem je u ovom predmetu riječ izvorno je bio objavljen u »Narodnim novinama«, broj 65/91, njegove izmjene i dopune u broju 27/92, prvi pročišćeni tekst u 34/92, Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih nje-govih odredbi u 68/95, osporene izmjene i dopune u 51/00, a drugi pročišćeni tekst u 105/00.
NN 1/2001 • 2. Podnijeti zahtjev temelji se na odredbi prve alineje članka 34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) prema kojoj zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom može podnijeti, pored ostalih, jedna petina zastupnika Županijskog doma. Budući da broj od trideset i devet zastupnika Županijskog doma, a ovdje je riječ o zastupnicima izabranim temeljem članka 71. Ustava Republike Hrvatske iz »Narodnih novina«, broj 56/90 i 135/97, nedvojbeno odgovara broju potrebnom za postojanje zahtjeva kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom, ovaj ustavnosudski postupak pokrenut je na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, to jest 24. svibnja 2000. godine.
NN 1/2001 • 3. U zahtjevu podnositelji navode kako ga podnose zbog, u postupku donošenja osporenog Ustavnog zakona, povrijeđenih odredaba članka 81. stavka 1. alineje treće, članka 127. stavka 2. te članaka 136., 137., 138. i 139. Ustava Republike Hrvatske. Dalje se navodi da se promjena osporenog Ustavnog zakona od samog početka postupka, »već od prvog pismena Vlade Republike Hrvatske« predviđala kao promjena samoga Ustava te da se Vlada kao njegova predlagateljica u prvoj fazi postupka donošenja osporenog Ustavnog zakona pozvala na ustavne odredbe koje uređuju promjenu samoga Ustava, a za ustavni zakon propisuju isti postupak.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 1/2001 • Zastupnički dom je, navodi se dalje u zahtjevu, dana 28. travnja 2000. donio »Odluku o pristupanju promjeni Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj«, koja je bila objavljena u »Narodnim novinama«, broj 46 od 3. svibnja 2000. godine, a koja se također pozvala na odredbu članka 136. Ustava, prema kojoj pravo da predlože promjenu Ustava Republike Hrvatske imaju najmanje jedna petina zastupnika u Zastupničkom domu, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Prema članku 137. Ustava Zastupnički dom, uz prethodno mišljenje Županijskog doma, odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika.
NN 1/2001 • Ovu Odluku, tvrdi se u zahtjevu, Zastupnički dom donio je »usprkos činjenici da nije imao prethodno mišljenje Županijskog doma«, zbog čega je Odbor za Ustav i Poslovnik Županijskog doma predložio svome Domu da Prijedlog promjene Ustavnog zakona s prijedlogom Nacrta osporenog Ustavnog zakona, predviđen kao točka 4. dnevnog reda XLI. sjednice Županijskog doma, zakazane za dane 9. i 10. svibnja 2000., skine s dnevnog reda. U daljnjem tekstu zahtjeva opisuje se ispravak popratnog dopisa uz Prijedlog Ustavnog zakona, u kojem se predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma pozvao, pored ostalih ustavnih odredaba, na članak 83. Ustava, navodeći da se ne radi o ustavnom već o organskom zakonu. Stajalište je podnositelja zahtjeva, međutim, da i kod donošenja organskog zakona o materiji navedenoj u članku 81. Ustava, »nije bilo moguće suspendirati članak 81. stavak 1. alineju treću Ustava« koji sadrži prisilnu normu u kojoj se daje ovlast Županijskom domu da u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju – pored ostalog – nacionalna prava, Zastupničkom domu daje prethodno mišljenje, bez kojeg ovaj ne može odlučivati.
NN 1/2001 • Zaključno se u zahtjevu kaže: »Promjena ovog Ustavnog zakona započeta je po proceduri predviđenoj za promjenu Ustavnog zakona s pozivanjem na ustavni temelj u skladu s tim (članak 127. stavak 2. u vezi članaka 137. i 138. Ustava), a donesena je po proceduri za donošenje organskog zakona (članak 83. Ustava), ali u oba slučaja bez prethodnog mišljenja Županijskog doma, da bi na kraju Zakon bio proglašen na temelju članka 139. Ustava, ponovo kao Ustavni zakon. Iako je Ustavni zakon donesen dvotrećinskom većinom, njegovo donošenje je eklatantan primjer proceduralne nedosljednosti i protupravnosti.« U skladu s iznijetim od Ustavnog suda se traži da osporeni zakon ukine, odnosno svojom odlukom utvrdi da je Zastupnički dom »grubo povrijedio Ustavom Republike Hrvatske propisanu proceduru donošenja ovog Ustavnog zakona.«
NN 1/2001 • 4. Tijekom postupka pribavljen je odgovor Zastupničkog doma što ga je dostavio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, u kojem se zastupa mišljenje da sam naslov osporenog zakona »ustavni zakon« ne određuje karakter tog zakona, te da se radi o organskom zakonu; zatim je izloženo na koji je način ispravljen popratni dopis uz Prijedlog promjene Ustavnog zakona, dan je osvrt na postupke u kojima je Ustavni zakon, počevši od njegova izvornog teksta iz prosinca 1991. godine donašan, i na postupke kojima je mijenjan. Zaključno se tvrdi da je Županijski dom mogao dostaviti svoje prethodno mišljenje Zastupničkom domu, a nije ga dostavio, što se – prema mišljenju Odbora – može tumačiti na način da je time iskazao negativno mišljenje o osporenom Ustavnom zakonu.
NN 1/2001 • 5. Nakon provedenog postupka Ustavni sud je donio odluku o odbijanju zahtjeva zbog sljedećih razloga:
NN 1/2001 • Podnositelji zahtjeva smatraju da su u postupku donošenja osporenog zakona povrijeđene ove ustavne odredbe: članka 81. stavak 1. alineje 3., članka 127. stavka 2., te članaka 136., 137., 138. i 139. Ustava Republike Hrvatske. Riječ je o ustavnim odredbama koje su u vrijeme podnošenja zahtjeva bile na snazi, to jest o ustavnom tekstu iz »Narodnih novina«, broj 56/90, 135/97, pročišćeni tekst 8/98. Dakle, riječ je o ustavnim odredbama prije Promjene Ustava Republike Hrvatske iz »Narodnih novina« broj 113/00.
NN 1/2001 • Prema članku 81., stavku 1., alineji trećoj Ustava Županijski dom »daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave«.
NN 1/2001 • Prema članku 127. stavku 2. Ustava Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske donosi se po postupku određenome za promjenu Ustava. Ustav iz prosinca 1990. godine spominjao je dva ustavna zakona – o Ustavnom sudu i o provedbi samog Ustava – a izmjene Ustava iz 1997. godine govore samo o jednom ustavnom zakonu, o Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu. Kako nijedan drugi zakon nije ustavni u smislu odredbe članka 127. stavka 2. Ustava, pozivanje na tu ustavnu odredbu u predmetu ocjene zakona o pravima nacionalnih manjina nije relevantno.
NN 1/2001 • Dosljedno iznijetom stajalištu pogrešno su i neodgovarajuće Ustavu – kako je on tada glasio – nazvani, osim osporenog Ustavnog zakona – i Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom (»Narodne novine«, broj 32/96) te Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 68/95). No ovakva falsa nominatio ne mijenja pravnu prirodu zakona, ne čini ih pravno drugačijim od onoga što oni po Ustavu i po svom sadržaju jesu, a Ustavni sud ih ne ocjenjuje po njihovu imenu nego po njihovoj pravnoj prirodi.
NN 1/2001 • Članci 136., 137., 138. i 139. Ustava nalaze se u Glavi VIII. Ustava pod naslovom »Promjene Ustava« i u tom kontekstu spominje se prethodno mišljenje Županijskog doma. Pozivanje na ove odredbe također nije relavantno jer se u ovom predmetu ne radi ni o promjeni Ustava niti o ustavnom zakonu koji je trebalo donijeti po postupku određenome za promjenu Ustava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 137/04, Broj 23/97,
Broj 133/08, Broj 112/09,
Broj 141/06, Broj 146/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE