PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2003-12-198-3159 NN 198/2003

• Tijekom rata je gospodarska i komunalna infrastruktura pretrpila ogromna oštećenja. Osim oštećenja nastalih tijekom rata, infrastruktura je dodatno uništena uslijed izostanka održavanja za vrijeme agresorske okupacije. Primjerice, u trenutku preuzimanja vodoopskrbne mreže pri završetku procesa mirne reintegracije, gubici vode su dostizali 60-70%. U nastavku su navedeni infrastrukturni objekti na kojima je evidentirana najveća ratna šteta.

Stranica NN 198/2003

• Procjena ratne štete na postrojenjima distribucije Hrvatske elektroprivrede iznosi 74 mil. kuna, a odnosi na sljedeće uništene ili oštećene objekte: 62 trafostanice (od ukupno 118 prema stanju 1991. g.), 56 km 10 kV dalekovoda (od 82,6 km), 140 km niskonaponske mreže (od 325 km), te ostale objekte 13.

Stranica NN 198/2003

• Na objektima Vodovoda Grada Vukovara procijenjena je ratna šteta od strane Županijske komisije za popis i procjenu ratnih šteta u iznosu 58,7 mil. kuna 14. Sva infrastrukturna oštećenja je prije sanacije potrebno sustavno snimiti.

Stranica NN 198/2003

• Prometnice na području Grada Vukovara su u velikoj mjeri uništene zbog oštećenja tijekom rata, ali i zbog izostanka redovitog održavanja i nepoduzimanja izvanrednog održavanja.

Internet NN 198/2003
• 2.4. Socijalna infrastruktura (objekti javne namjene, spomenici kulture i dr.)
Internet stranice NN 198/2003
• Svojom urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrjednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem uličnih poteza u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Velika većina povijesnih građevina, od onih najjednostavnijih pa do reprezentativnijih građevina pretrpjele su teška oštećenja, kao što su kompleks crkve Sv. Filipa i Jakova s Franjevačkim samostanom, dvorac grofova Eltz, barokne zgrade u starom dijelu Vukovara, palača Srijemske županije, zgrada Kotarskog suda, grobne građevine, kao što su mauzoleji porodica Eltz, Paunović, Panić i Stanić, te groblja, posebno rimokatoličko.15
Internet stranice NN 198/2003 • Na području povijesne urbanističke cjeline Vukovara utvrđena je ratna šteta na ukupno 118 spomeničkih i ambijentalnih građevina unutar povijesne jezgre. Od ukupnog broja građevina, 91 je stambene i/ili poslovne namjene, 6 je gospodarske namjene, 13 je sakralnih građevina, 6 je reprezentativnih grobnih građevina, dok su 22 skulpture, križevi i sl.
Internet stranice NN 198/2003 • Od 118 popisanih i procijenjenih građevina – spomenika kulture, 21 je razorena, 48 je djelimice razoreno, 25 ima teške štete na konstrukciji građevine, 13 je lakše oštećeno na konstruktivnim dijelovima građevina, 5 građevina pretrpjelo je manju štetu koja nije ugrozila njihovu stabilnost, a 6 je lakše ili samo površinski oštećeno.
Internet stranice NN 198/2003 • U većini ovih objekata bile su smještene državne i javne institucije, jedinice lokalne uprave i samouprave, gradska poduzeća, zdravstvene ustanove, pravosudni i drugi uredi od javnog interesa, udruge i sl. Budući da je većina objekata uništena ili oštećena, ovi uredi uglavnom posluju u neadekvatnom smještaju, iznajmljenom prostoru, ili su privremeno dislocirani izvan Vukovara, što predstavlja veliku prepreku normalizaciji života u Vukovaru.
Internet stranice NN 198/2003 • Problematika Vukovarskog gospodarstva je izuzetno kompleksna i poslijeratne posljedice se moraju sagledavati u odnosu na ekonomske pokazatelje prije Domovinskog rata. Naime, prijeratno vukovarsko gospodarstvo karakteriziraju velike tvrtke poput Borova, Vupika, Vuteksa, Veleprometa, Drvoprometa i druge, od kojih je samo Borovo zapošljavalo više od 24.000 ljudi. Nad većinom ovih tvrtki je završen stečajni postupak ili su u procesu privatizacije, a ujedno su opterećene dugovima, gubitkom tržišta, velikim oštećenjima na objektima, tehnološki zastarjelom opremom, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka i viškom radnika. Ratne štete u području gospodarstva iznose 4,6 mrd. kuna, a najveću izravnu štetu pretrpile su sljedeće tvrtke: Borovo (1,9 mrd.kn.), Vupik (1,3 mrd.kn.) i Vuteks (0,9 mrd.kn.)16.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 198/2003 • U tvrtkama koje danas posluju, trenutna uposlenost ne dostiže niti 1/10 prijeratne. S obzirom da je Vukovarska banka bila značajni razvojni faktor prijeratnog razvoja gospodarstva, njezin stečaj je također imao za posljedicu propadanje velikog broja gospodarskih subjekata u Vukovaru.
Informacije NN 198/2003 • Zbog prijeratne orijentacije Vukovara na velike poslovne sustave, malo poduzetništvo je bilo slabo razvijeno i zastupljeno, bez obzira na dugu tradiciju vukovarskog obrtništva. Dodatna kočnica razvoju malog poduzetništva je još neprovedeni otkup stanova i kasniji početak obnove u Vukovaru u odnosu na ostatak Hrvatske (tek 1998. godine, nakon završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja). Zbog navedenog, kao i zbog višestruko smanjene vrijednosti imovine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, banke su ovo područje smatrale visokorizičnim, što se odrazilo na restriktivnu politiku plasmana kredita u Vukovaru. Nezainteresiranost banaka dokazuje i prisutnost samo jedne poslovnice banke do 2002. godine.
Poslovne stranice NN 198/2003 • pad fizičkog obima proizvodnje kod najznačajnijih gospodarskih djelatnosti
Pregledi NN 198/2003 • smanjenje uvoza i izvoza uz negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu
Besplatno NN 198/2003 • progresivan rast ostvarenih gubitaka uz stagnaciju ostvarene dobiti
Glasnik NN 198/2003 • Veliko opterećenje viškom uposlenih posljedica je i potpisivanja Erdutskog sporazuma, kojim povratnici i prognanici uživaju ista prava kao i osobe koje imaju prebivalište na tom području. Naime, na radnim mjestima pojedinih poslovnih subjekata je pri završetku procesa mirne reintegracije bio zatečen čak i veći broj radnika od prijeratnog, a istovremeno su prognanici i povratnici imali pravo na povratak na prijeratna radna mjesta. Zato su mnogi poslovni subjekti, a posebice javne i državne institucije, na evidenciji uposlenih vodile duplo više radnika nego prije rata, što je dodatno opterećivalo njihovo financijsko poslovanje.
Propis NN 198/2003 • Manji broj ekonomski zdravih privrednih subjekata nije bio u mogućnosti ponuditi otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Stoga se Vukovar morao okrenuti dolasku novih tvrtki koje nalaze svoj interes investirajući u Vukovaru. Međutim, njihov dolazak u Vukovar sprječavalo je i nepostojanje slobodnih građevinskih parcela zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nepostojanje institucije slobodne zone, nedostatak poslovnih prostora uslijed oštećenja objekata, nedostatak visokoobrazovanog kadra koji se nije vraćao u Vukovar i dr.
Propis NN 198/2003 • Luka na Dunavu, kao najveća komparativna prednost ovoga grada, uslijed devastacija i otuđenja dizalica, strojeva i opreme, nije bila opremljena za pretovar robe, te nije bila u mogućnosti prihvaćati značajnije poslove. Zbog nedostatka skladišnog prostora i općenito njezine prostorne ograničenosti, nije bilo moguće kvalitetno planirati njezin razvoj.
Propis NN 198/2003 • Da bi se pokrenuo razvoj gospodarstva u Gradu Vukovaru i time zapošljavanje, potrebno je djelovati sustavno i rješavati istovremeno sve spomenute probleme.
Propis NN 198/2003 • Avionskim snimanjem i izradom fotogrametrijskih snimaka, te izradom foto plana mjerila 1:5000 u zoni bojišnice, uočeno je područje neobrađenog zemljišta u široj okolici Vukovara. Ovo područje od 8.649 ha obradivih površina, 286 ha pašnjaka, te u zoni kontakta 8.951 ha šume, smatrano je miniranim ili sumnjivim, obzirom da nije obrađivano punih 8 godina. Procijenjeni troškovi deminiranja iznose 585,2 milijuna DEM17.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 163/03, Broj 154/08, Broj 79/05, Broj 75/02, Broj 105/07, Broj 2/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled