PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 108/2003 • U izradi dokumenta, autori su krenuli od Strategije razvitka znanosti, studije koju je u ožujku 2001. godine predstavila skupina znanstvenika na čelu s akademikom Vlatkom Silobrčićem, a koju su još sačinjavali: prof. dr. sc. Gvozden Flego, akademkinja Sibila Jelaska, akademik Boris Kamenar, akademik Velimir Pravdić, akademik Dionis Sunko, dr. sc. Nada Švob-?okić i prof. dr. sc. Zvonimir Šikić. Radni sastanak dviju skupina, održan u veljači 2002. godine, rezultirao je nizom dorada koje su unaprijedile kvalitetu ovog dokumenta.
NN 108/2003 • Povezanost društvenog razvoja i znanja osobito je uočljiva u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. Uspješna budućnost danas se vezuje uz društvo znanja, odnosno društvo koje obilježava kultura znanja (obrazovanost, civilnost i suradnja) i ekonomija znanja (proizvodnja novog znanja i natjecanje na globalnom tržištu znanja). Taj se trend ovisnosti o znanju - njegovom unaprjeđivanju, širenju i prihvaćanju - ubrzava i postaje težišna točka budućnosti. Znanost, kao područje u kojem se stvara novo znanje, jest središnji pokretač razvoja, djelatnost koja omogućuje zadovoljavanje društvenih potreba, osobito onih u području rada i opće kvalitete života.
NN 108/2003 • Znanje i prateća tehnološka rješenja danas su fundamentalni resurs na kojem počiva društveno blagostanje. Rast blagostanja, drugim riječima, temelji se na znanstvenicima koji stvaraju i primjenjuju novo znanje, te ga prenose na buduće generacije. Stvarajući nove proizvode, procese i usluge, znanstvena djelatnost potiče zapošljavanje i održivi gospodarski razvoj. Činjenica da je većina novih radnih mjesta danas vezana uz sektor visokih tehnologija raspršila je nekadašnji strah da će znanstveni razvoj i nove tehnologije dovesti do ukidanja radnih mjesta.
NN 108/2003 • Osim toga, znanost ima ključno mjesto pri izradi, primjeni i evaluaciji političkih odluka. Primjerice, u zdravstvu, zaštiti okoliša i industrijskoj sigurnosti odluke se nužno temelje na znanstvenim činjenicama. Još je izrazitija uloga znanosti kad je riječ o razumijevanju i rješavanju gospodarskih i socijalnih dilema. Više nego ikada ranije, ulaganje u znanost postaje jamstvo budućnosti.
NN 108/2003 • Po svojoj naravi znanost je okrenuta argumentiranoj analizi i kritici postojećih odluka i stvaranju novih mogućnosti i rješenja. Promičući informiranost, kritičnost i spremnost na promjene, znanstvene institucije unaprjeđuju civilizacijsku razinu društva, a zahvaljujući međunarodnoj povezanosti, znanstvenici postaju nezaobilazni i utjecajni promicatelji međunarodne suradnje, mira i demokracije.
NN 108/2003 • Postojeći znanstveni sustav u Republici Hrvatskoj nije razvojno usmjeren. Postojeća razina kompetentnosti, kreativnosti, djelotvornosti, odgovornosti i kompetitivnosti znanstvenog rada, unatoč znatnim osobnim postignućima, ne odgovara potrebama ubrzanog društvenog razvoja. Bez hitnih i opsežnih promjena sadašnja razina stvaranja, primjene i širenja novog znanja ne omogućava ostvarivanje blagostanja. U tom smislu, zakonska, organizacijska i financijska reforma sustava znanosti - i njezinog istraživačkog i obrazovnog dijela – ujedno je i uvjet održanja Hrvatske u civilizacijskom prostoru Europe i razvijenog svijeta.
NN 108/2003 • Ekonomija znanja danas je svjetski fenomen. U posljednjih nekoliko godina razvijene države nastoje naći rješenja izazovu koji nameće dinamika ekonomije znanja i potreba za brzim prilagodbama sustava znanosti, obrazovanja, državne uprave i obrane. U ovom poglavlju prikazat ćemo neke od mjera koje razvijeni svijet primjenjuje kako bi osigurao potreban rast iskorištavanjem znanstvenog i tehnologijskog potencijala.
NN 108/2003 • Slika 1. pokazuje da je u razdoblju od 1976. do 1996. nastao preokret u korist visokih tehnologija temeljenih na znanju. Udio visokih i srednjih tehnologija je u tom razdoblju skoro udvostručen, pa je 1996. godine obuhvaćao gotovo 55 posto ukupne svjetske robne razmjene. Posljednjih pet godina taj se trend ne samo nastavlja nego i ubrzava, te je razumljiva užurbanost kojom se razvijene zemlje pripremaju za budućnost. Osnovni su ciljevi toga procesa:
NN 108/2003 • Znanstveni izazovi 21. stoljeća podrazumijevaju pitanja koja će obilježiti ovo stoljeće. Njihovo bi nerazumijevanje i zapostavljanje rezultiralo nesagledivim negativnim posljedicama. Time ne tvrdimo kako ostala, tradicionalna pitanja treba zaboraviti, niti da valja prihvatiti sve nove izazove. Želimo istaknuti kako svijet u sadašnjem trenutku osobitu pozornost poklanja sljedećim područjima:
NN 108/2003 • Većina razvijenih država je provela reformu financiranja znanosti, s ciljem pospješivanja fleksibilnosti i otvorenosti prema budućnosti, jačanja uloge znanja, povećanja inovativnosti i poticanja komercijalizacije ideja i otkrića, te znanstvenog menadžmenta. Na taj se način znanstvena djelatnost potvrđuje kao temelj razumijevanja stvarnosti, uređenja međuljudskih odnosa i unaprjeđenja životnih uvjeta, zdravlja i slobode. Napori se poglavito usredotočuju na ove dimenzije:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 108/2003 • Strateški dokumenti razvijenih zemalja ističu važnost obrazovanja na svim razinama. Osnovne su preporuke sljedeće:
NN 108/2003 • Imajući u vidu da će RH u bližoj budućnosti morati provesti reforme u mnogim područjima, uključujući i znanost, s ciljem usaglašavanja sa standardima EU, potrebno je ukratko analizirati i elemente ogranizacije znanstvene djelatnosti u EU.
NN 108/2003 • Držimo korisnim naglasiti tri temeljna organizacijska obilježja znanosti u EU. Na prvom mjestu, to je koncepcija Europskih istraživačkih područja, ERA (European Research Area), koja donosi okvirni istraživački program kojim se želi potaknuti povezivanje
NN 108/2003 • Drugi važni element jest Zajednički istraživački centar, JRC (Joint Research Centre), čiji je osnovni zadatak olakšati suradnju znanstvenika i relevantnih institucija, povećati djelotvornost korištenja istraživačkih resursa i infrastrukture (primjerice, laboratorijskih kapaciteta), te smanjiti troškove i vrijeme potrebno za provođenje istraživanja.
NN 108/2003 • Naposlijetku, tu je i Europska znanstvena zaklada, ESF (European Science Foundation) kao komplement ERA, koja djeluje kao organizacijski servis navedenih tijela. Zaklada, koja je nevladina organizacija, pribavlja financijska sredstva za zajedničke istraživačke projekte.
NN 108/2003 • Opisani se organizacijski pristup pokazao vrlo djelotvornim, pa ga veći dio zemalja članica EU, u većem ili manjem dijelu, prenio u nacionalnu praksu, osobito kada je riječ o delegiranju nadležnosti, koordinacije, kontrole i odgovornosti na nevladine znanstvene udruge.
NN 108/2003 • Međunarodna znanstvena suradnja postaje ključni element društvenog razvoja. Ona u prvome redu ubrzava pojavljivanje novih spoznaja objedinjujući i koordinirajući ljudske i materijalne resurse. Ne manje važna jest činjenica kako takva suradnja bitno povećava vjerojatnost relevantnih rezultata.
NN 108/2003 • Naposljetku, takva suradnja osigurava znatno širu primjenu istraživačkih rezultata, što je osobito važno kad je riječ o veličini tržišta potrebnog za profitabilno ulaganje u novu tehnologiju. Stoga sve razvijene zemlje pristupaju unaprjeđivanju različitih oblika multilateralne i bilateralne znanstvene suradnje. Multilaterarna znanstvena suradnja obuhvaća forumsku suradnju (npr. IETF, 3 GPP), centre izvrsnosti (npr. CERN, EMBL) i regionalno povezivanje (projekti EU, suradnja među skandinavskim zemljama itd.). Multilateralnu i bilateralnu znanstvenu suradnju nadahnjuju isti ciljevi - razlika je isključivo u većoj specifičnosti interesa, problema ili prioriteta.
NN 108/2003 • Hrvatski znanstvenici već duže vrijeme sudjeluju u međunarodnim projektima. Primjerice, u projektu EUREKA sudjelujemo od kraja 80-tih godina. Godine 2000. Hrvatska postaje članica EUREKE.
NN 108/2003 • Problem skladnog razvoja cjeline i različitih dijelova problem je mnogih europskih država. Budući da je nerazvijenost pojedinih regija veliki problem (i) za ukupni razvoj zemlje, procesima se decentralizacije i regionalizacije – temeljenim na komparativnim regionalnim prednostima - danas posvećuje velika pažnja. Ti su procesi usmjereni ka povećavanju obrazovnih i istraživačkih resursa, poticanju mobilnosti kapitala i ljudi, te unaprjeđenju ukupne infrastrukture.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 76/09, Broj 5/04,
Broj 125/09, Broj 45/07,
Broj 34/91, Broj 36/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE