PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 108/2003 • Znanstvene institucije imaju ključnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju, pri čemu središnje mjesto zauzimaju upravo one institucije, istraživačke i obrazovne, koje su financirane iz državnog proračuna. Kvaliteta njihova rada i učinkovitost presudno utječu na spremnost privatnog sektora na ulaganje u istraživanja i razvoj. Na javnoj i privatnoj znanstvenoj aktivnosti počiva sposobnost države da razvije i održi kompetitivne prednosti. Stoga trajno poticanje i ulaganje u znanost, proračunsko i izvanproračunsko, nema alternative. Procjene vodećih svjetskih eksperata pokazuju da će se gospodarski rast u ovom stoljeću temeljiti na sektorima u kojima prevladava visoka tehnologija. Ondje gdje tih sektora nema, ili su nerazvijeni, zaostajanje će se produbljivati. Imajući na umu da rast sektora temeljenog na visokoj tehnologiji izravno ovisi o znanstvenim inovacijama, razvijene zemlje sustavno povećavaju ulaganja u istraživanja i visoko obrazovanje.
NN 108/2003 • Raspoloživi podaci ukazuju na zabrinjavajuće znanstveno zaostajanje RH za razvijenim zemljama, koje se očituje u skromnoj djelotvornosti znanstvenog rada, društvenoj marginalizaciji znanosti, nedovoljnim ulaganjima u znanost, nesrazmjerom između proračunskih i izvanproračunskih ulaganja, te neprikladnom strukturom troškova. Kao što naše analize pokazuju, povećano je ulaganje nužan no ne i dovoljan uvjet razvoja znanstvenog sustava. Razvoj hrvatske znanosti nije moguć bez krupnih i hitnih promjena u oba podsustava (istraživanje i visoko obrazovanje).
NN 108/2003 • Kao što prikazuje slika 2, kada Hrvatsku usporedimo sa zemljama EU, primjetan je znatan zaostatak ulaganja u znanost (mjereno udjelom u BDP). Odnos je još lošiji ako se usporedi ulaganje u Hrvatskoj s ulaganjem Sjeverne Amerike ili skandinavskih zemalja. Pritom valja upozoriti da je odnos prikazan krivuljama u stvarnosti još nepovoljniji za Hrvatsku - naime, dok podaci za RH uključuju i izdvajanje za visoko obrazovanje, podaci za ostale zemlje odnose se isključivo na ulaganja u istraživačku djelatnost.
NN 108/2003 • Planirano povećanje ulaganja od strane Ministarstva znanosti i tehnologije (ispod 2.5% BDP u 2005. godini) ne bi tu razliku spram EU smanjilo, nego samo održavalo istom, jer EU planira i provodi kontinuirano povećanje izdvajanja. U tom smislu bi izostanak planiranog ulaganja dodatno ugrozio ne samo oporavak hrvatske znanosti već i kompetitivnost cijelog gospodarstva, izazivajući dugoročne negativne učinke.
NN 108/2003 • Izvor: OECD Main Science and Technology Indicators Vol. 2001/1;
NN 108/2003 • Izvor: OECD Main Science and Technology Indicators Vol. 2001/1
NN 108/2003 • Tu opasnost potkrjepljuju i podaci prikazani slikom 3. Proračunska ulaganja u znanost, mjerena dolarima po glavi stanovnika, u Hrvatskoj su čak 11 puta manja od prosjeka u EU. Zapravo, stvarna je razlika mnogo veća uzmemo li u obzir da u Hrvatskoj tek oko 14 dolara odlazi u istraživačku djelatnost (ostatkom se koristi sustav visokog obrazovanja). Ti podaci ne ukazuju samo na marginalizaciju znanosti u Hrvatskoj nego, imajući na umu međuovisnost ulaganja u znanost i gospodarskog rasta, dobro objašnjavaju i stanje u kojemu se trenutačno nalazi hrvatsko gospodarstvo.
NN 108/2003 • Ulaganje u hrvatsku znanost danas obilježava niz slabosti i nelogičnosti koje bi mogle rezultirati dugoročnim strukturnim problemima. Prva je nelogičnost, koju prikazuje slika 4, u tome što se u visoko obrazovanje ulaže 60, a za istraživačku djelatnost 40 posto sredstava, dok je u razvijenim zemljama upravo obrnuto. Međutim, uzmemo li u obzir kako niti ulaganje od 60 posto sredstava MZT nije dovoljno za unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja, tada je posve jasno da su sredstva za istraživačku djelatnost apsolutno nedovoljna.
NN 108/2003 • Izvor: Državni proračun RH, “Narodne novine”, razni brojevi
NN 108/2003 • Stanje znanosti u RH dobro oslikava i struktura proračuna Ministarstva znanosti i tehnologije. Prema svjetskim iskustvima, odnos bi plaća, investicija i troškova u znanstvenom sustavu trebao biti otprilike 40: 30: 30. U nas je odnos 55: 12: 33, što ukazuje na nedopustivo lošu investicijsku sposobnost istraživačkih institucija. Ostavljajući po strani činjenicu da su osobna primanja znanstvenika razmjerno mala, spoznaja kako plaće čine čak 55% ukupnih ulaganja upućuje na zaključak da se hrvatska znanost - suočena s problemom ograničenih mogućnosti usmjeravanja na istraživanja - usredotočila na puko održavanje broja zaposlenih. U takvim se okolnostima teško može govoriti o razvojnim perspektivama.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 108/2003 • Veliki problem naše znanosti jest iznimno skromno ulaganje poslovnog sektora u istraživanje i razvoj. Slika 5 prikazuje golemo zaostajanje u odnosu na Europsku uniju i Sjevernu Ameriku, to jest zemlje koje su poticanje ulaganja poslovnog sektora u znanosti, do razine od dvije trećine ukupnih ulaganja, postavile sebi kao strateški cilj. Premda je jasno kako je ulaganje u znanost blisko povezano s financijskom snagom gospodarstva, izostanak ulaganja privatnog sektora u znanosti pruža dobar uvid u to kako se hrvatske tvrtke pripremaju za budućnost. Naime, istraživanje i razvoj jedini je (domaći) izvor novih proizvoda i usluga. Na uvezenim idejama i proizvodima (ovdje se ne misli na tehnologiju) nije moguće stvoriti globalno uspješno gospodarstvo.
NN 108/2003 • Izvor: OECD Main Science and Technology Indicators Vol. 2001/1
NN 108/2003 • Međutim, nije nužno riječ o nerazumijevanju gospodarstvenika značenja i važnosti znanosti za tržišni uspjeh. Za pretpostaviti je da su gospodarski subjekti, suočeni s krizom u bliskoj prošlosti, režući troškove istraživanja i razvoja, podrezivali vlasti
NN 108/2003 • Dakako, za nisku razinu suradnje između znanosti i gospodarstva odgovornost snose i znanstveni i gospodarski subjekti: prvi jer nude premalo gospodarstvu korisnih projekata, a potonji jer i ono ponuđeno prečesto ne prepoznaju.
NN 108/2003 • Brzi rast broja znanstvenika u razvojno uspješnim zemljama svijeta jasno odražava strateške ciljeve. Svijest o tome da je znanstvena djelatnost zamašnjak ukupnog razvoja, danas se jasno iskazuje i povećanjem broja fakultetski obrazovanih osoba i, specifično, intenziviranjem zapošljavanja mladih znanstvenika. Hrvatska i u toj dimenziji uvelike zaostaje. Lijevi grafikon na slici 6 pokazuje kako RH ima dva puta manje znanstvenika na tisuću radno aktivnih osoba od prosjeka Europske unije. Ovdje treba pridodati i prilično nepovoljnu dobnu strukturu hrvatske znanosti, to jest izraženi trend starenja.
NN 108/2003 • Izvor: OECD Main Science and Technology Indicators Vol. 2001/1 (31)
NN 108/2003 • Desni grafikon potvrđuje ranije uvide o marginalnoj uključenosti djelatnosti istraživanja i razvoja u gospodarstvo. Podaci sugeriraju da u našemu gospodarstvu naprosto nema potrebne kritične mase znanja i obrazovanja, kojima bi se to gospodarstvo moglo unaprijediti. Dok je 50 posto svih znanstvenika u Europskoj uniji, te čak 75 posto u Sjevernoj Americi uposleno u gospodarstvu, u RH je riječ o tek dvadesetak posto.
NN 108/2003 • 4.3. Inovativnost i produktivnost znanstvene djelatnosti
NN 108/2003 • Kvaliteta hrvatske znanosti, mjerena brojem patenata i brojem objavljenih radova, na razmjerno je niskoj razini u usporedbi s razvijenim i srednje razvijenim zemljama.
NN 108/2003 • Izvor: OECD Main Science and Technology Indicators Vol. 2001/1 (77)
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 2/04, Broj 90/04,
Broj 54/02, Broj 2/04,
Broj 43/03, Broj 89/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE