PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 108/2003 • Slika 7. pokazuje koeficijent inovativnosti u RH i EU. Broj patenata odražava registraciju inovativnih ideja izravno i količinu inicijalnih otkrića neizravno. Dakako, ta tvrdnja ne vrijedi podjednako za sva znanstvena područja, niti se time tvrdi kako je generiranjem ideje sve riješeno. Ipak, ostaje činjenica da je rast gospodarstva proporcionalan rastu patenata. U nas je, nažalost, broj patenata gotovo zanemariv. Koeficijent inovativnosti u nas je deset puta manji nego u zemljama EU, a i do pedeset puta manji od koeficijenata koji obilježavaju najinventivnije zemlje (npr. Finsku, Irsku, SAD). Takvo stanje, objektivno gledajući, ne daje nadu u brz oporavak hrvatskog gospodarstva.
NN 108/2003 • Činjenica da na jedan prijavljeni patent objavimo gotovo stotinu međunarodno referiranih radova, istodobno i ohrabruje i zabrinjava. Ohrabruje, jer su ti radovi, barem dijelom, i potencijalni patenti, a zabrinjava stoga jer takav odnos prema patentima smatramo neprimjerenim.
NN 108/2003 • Daljnja analiza podataka potvrđuje očekivanje prema kojem je patentiranju skloniji privatni sektor, a u objavljivanju radova mnogo uspješniji državni sektor. No, bilo bi pogrešno smatrati kako hrvatsku znanost obilježava hiperprodukcija kvalitetnih znanstvenih radova. Takav zaključak onemogućuju podaci prikazani na slici 8. Prema broju međunarodno referiranih radova Hrvatska je smještena nisko na ljestvici razvijenih i srednje razvijenih europskih zemalja. U tom smislu je potrebno i unaprijediti kvalitetu znanstvenih radova i, osobito, povećati broj znanstvenih inovacija. Rječju, nužno je unaprijediti relevantnost, aktualnost i otvorenost istraživačkih projekata u RH, te kvalitetu istraživačkog procesa.
NN 108/2003 • Izvor: Citatna analiza za razdoblje 1996.-2000. Nacionalna sveučilišna knjižnica.
NN 108/2003 • Dosada smo isključivo analizirali stanje istraživačkog segmenta hrvatske znanosti. Međutim, njegove su slabosti dijelom posljedica nedostataka i problema prisutnih u obrazovnom segmentu. Sustav visokog školstva danas ima dvije važne uloge. Prva je povećanje humanog kapitala i ljudskih resursa kroz rast visokoobrazovane populacije, što se očituje značajnim porastom broja studenata u razvijenim zemljama svijeta. Tako je u posljednjih dvadesetak godina u zemljama EU više nego udvostručen broj studenata.
NN 108/2003 • Imajući na umu da EU ima 17 posto visokoobrazovanog stanovništva, a RH gotovo dvostruko manje, razumijevanje kulturnog i gospodarskog zaostatka Hrvatske neodvojivo je od obrazovne dinamike. Ipak, nije riječ samo o nedovoljnom rastu obrazovnih kapaciteta već i njihovoj nedovoljnoj kvaliteti i djelotvornosti. Argumenti za takvu ocjenu su ponajprije pretjerana dužina studiranja (u prosjeku, sedam godina) i nezadovoljavajuća učinkovitost visokog školstva (samo trećina studenata završava studij; usp. sliku 9.).
NN 108/2003 • Izvor: Statistički ljetopis RH. Državni zavod za statistiku RH. Zagreb, razna godišta.
NN 108/2003 • Druga važna uloga sustava visokog školstva jest temeljna edukacija budućih znanstvenih djelatnika. S obzirom na suvremene zahtjeve - koji ističu fleksibilnost, interdisciplinarnost, kreativnost i cjeloživotnost obrazovanja za znanost - hrvatski se sustav visoke naobrazbe pokazuje neprikladnim. Ne osporavajući određen broj vrlo kvalitetnih institucija, kvalitetnih programa i iznimnih sveučilišnih nastavnika, naše je visoko školstvo koncepcijski i metodski zastarjelo, zatvoreno i inertno ili čak izrazito nesklono promjenama. Razlozi su tome mnogi i uključuju:
NN 108/2003 • Imajući na umu da Hrvatska ne raspolaže kvalitetnom i obuhvatnom analizom znanstvenog sustava (koja bi dopuštala analizu trendova), to jest nizom standardiziranih kvantitativnih pokazatelja, gornju smo analizu odlučili poduprijeti tzv. SWOT analizom. Njezina je prednost u tome što omogućava uočavanje ne samo postojećih nego i potencijalnih prednosti i slabosti. Takav pristup omogućava izradu ciljeva i mjera koje će istodobno poticati pozitivne i mijenjati negativne elemente sustava. Kao što je razvidno iz niže navedenih obilježja hrvatske znanosti, postojeće su slabosti trenutačno najzastupljenija skupina. Takav nalaz potvrđuje nužnost hitnih i krupnih promjena.
NN 108/2003 • Određeni broj uglednih znanstvenika i znanstvenih institucija; hrvatska znanost, potrebno je istaknuti, raspolaže motiviranim i dobro obrazovanim mladim znanstvenicima koje obilježava spremnost za promjene i poduzetnički duh;
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 108/2003 • Afirmirani hrvatski znanstvenici koji djeluju u inozemstvu;
NN 108/2003 • Postojanje nekoliko akademskih centara izvrsnosti kao i uspješnih istraživačko razvojnih instituta u gospodarstvu;
NN 108/2003 • Postojanje (manjeg broja) uspješnih visokoškolskih programa koji obuhvaćaju suvremene nastavne metode, potiču aktivno sudjelovanje studenata i pružaju široko teorijsko znanje nužno za suvremeni trend interdisciplinarnosti;
NN 108/2003 • Ukupna postojeća infrastruktura (kadrovska, institucionalna i tehnološka), premda zaostaje za svjetskim standardima, pruža temelj za potrebne promjene.
NN 108/2003 • Nepostojanje strateškog plana znanstvenog razvoja i pripadajućih prioriteta;
NN 108/2003 • Skromna međunarodna kompetitivnost i, u skladu s time, zanemariva prepoznatljivost;
NN 108/2003 • Slaba organizacija znanstvenog rada i nezadovoljavajuća povezanost domaćih znanstvenika iskazana u malom broju zajedničkih projekata (na natječajima MZT prevladavaju individualni projekti), što je u suprotnosti sa svjetskom praksom);
NN 108/2003 • Nedovoljna međunarodna povezanost domaćih znanstvenih institucija;
NN 108/2003 • Nepostojanje istinski selektivnog i motivirajućeg sustava znanstvene evaluacije i mjerenja utjecaja znanosti na povećanje društvenog blagostanja i znanstvenih centara;
NN 108/2003 • Sveukupno nedjelotvoran, nepoticajan i zastarjeli sustav dodiplomskog i, osobito, poslijediplomskog obrazovanja;
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 59/01, Broj 134/05,
Broj 52/95, Broj 43/06,
Broj 81/03, Broj 112/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE