PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 87/2007 • 10. Presudom zasnovanom na pravilnoj primjeni mjerodavnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava, prema ocjeni Ustavnog suda, nije povrijeđeno niti ustavno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, zajamčeno člankom 132. Ustava.
NN 87/2007 • 11. Odredbom članka 19. stavka 2. Ustava jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
NN 87/2007 • S obzirom na prethodno izložene razloge, ocjena je Ustavnog suda da je Upravni sud proveo kontrolu zakonitosti akta tijela upravne vlasti i svojom presudom nije povrijedio navedeno ustavno pravo podnositelja.
NN 87/2007 • 12. Odredbom članka 19. stavka 1. Ustava propisano je da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
NN 87/2007 • Navedena odredba ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode, zajamčene Ustavom, koje bi Ustavni sud štitio u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u smislu odredaba članka 62. Ustavnog zakona.
NN 87/2007 • 13. Slijedom navedenog, na temelju članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
NN 87/2007 • 14. Objava odluke (točka II. izreke) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.
NN 87/2007 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Ž. G. iz S., kojeg zastupa B. V., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj 11. srpnja 2007. godine, donio je
NN 87/2007 • – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-7649/1995-4 od 16. listopada 1997.;
NN 87/2007 • – rješenje Ministarstva uprave klasa: UP/II-222-02/95-01/5, urbroj: 515-02-03/4-95-2 od 7. kolovoza 1995. i
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 87/2007 • – rješenje Ureda za opću upravu Split, Županije splitsko-dalmatinske, klasa: UP/I-222-02/94-01/102, urbroj: 2181-10/95-09/RJ od 10. siječnja 1995. godine.
NN 87/2007 • II. Predmet se vraća Uredu za opću upravu Split, Županije splitsko-dalmatinske, na ponovni postupak.
NN 87/2007 • 1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-7649/1995-4 od 16. listopada 1997., kojom je odbijena tužba podnositelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva uprave klasa: UP/II-222-02/95-01/5, urbroj: 515-02-03/4-95-2 od 7. kolovoza 1995. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositelja izjavljena protiv rješenja Ureda za opću upravu Split, Županije splitsko-dalmatinske klasa: UP/I-222-02/94-01/102, urbroj: 2181-10/95-09/RJ od 10. siječnja 1995. kojim je odbijen zahtjev podnositelja za promjenu prezimena »G.« u novo prezime»de G.«.
NN 87/2007 • 2. Podnositelj smatra da su osporenim rješenjima kao i presudom Upravnog suda, povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 14. stavkom 2. i 35. Ustava, kao i da su povrijeđene odredbe članaka 3. i 19. stavka 1. Ustava.
NN 87/2007 • Podnositelj smatra da je osporena presuda utemeljena na pogrešnom tumačenju odredbe članka 2. Zakona o osobnom imenu (»Narodne novine«, broj 62/92 i 26/93). Smatra naime pogrešnim stajalište Upravnog suda i upravnih tijela da riječ »de« ne predstavlja riječ pa ne može biti dodana dosadašnjem prezimenu.
NN 87/2007 • U obrazloženju ustavne tužbe ističe razloge zbog kojih je tražio promjenu prezimena: osjećaj poštovanja prema precima koji su u gradu Splitu prisutni nekoliko stoljeća, poštivanje njihova statusa i doprinosa gradu i domovini, nasljedstvo njihove imovine i njihovih vrijednosti i vrlina, pripadnost toj obitelji. Smatra da njima kao potomcima ne bi trebalo biti uskraćivano imati ime i prezime svojih predaka, a koje »njihovim precima svojim djelovanjem na ovom prostoru služi na čast, pa tako isto služi i njihovim potomcima«. Smatra da tražena promjena nije u protivnosti s člankom 8. Zakona o osobnom imenu, te da je njegovom zahtjevu trebalo udovoljiti.
NN 87/2007 • 3. Podnositelj je prvostupanjskom upravnom tijelu podnio zahtjev da mu se odobri promjena sadašnjeg prezimena »G.« u novo »de G.«. Kao razloge zbog kojih traži promjenu navodi da je prefiks »de« izbačen iz prezimena njegovog oca bez njegove volje poslije II. svjetskog rata, ali da je iz dokumentacije koju prilaže razvodno da su njegov pradjed, djed i otac u krštenicama imali upisano prezime de G. To prezime i danas nosi očeva sestra, što je razvidno iz domovnice.
NN 87/2007 • Rješenjem od 10. siječnja 1995. prvostupanjsko tijelo odbilo je zamolbu podnositelja ocijenivši da zahtjev podnositelja nije opravdan. Pritom je istaknulo da Zakon o osobnom imenu dopušta mogućnost da osoba može u osobnom imenu imati više imena, odnosno prezimena, no ne dopušta mogućnost dodatnih oznaka uz osobno ime (uporabu pseudonima, umjetničkih imena, nadimaka, titula i slično) jer to nisu sastavni dijelovi osobnog imena. Osim toga, prema stajalištu prvostupanjskog tijela, predloženi dodatak »de« uz prezime G. ne smatra se prezimenom, jer po svom značenju nije prezime već označava dodatak koji se u nekim europskim zemljama piše ispred prezimena, a označava plemićko podrijetlo.
NN 87/2007 • Drugostupanjsko tijelo odbilo je žalbu podnositelja zauzevši stajalište da u smislu članka 2. stavka 2. Zakona o osobnom imenu, osobno ime može sadržavati samo riječi kojima se u hrvatskom jeziku označavaju imena odnosno prezimena, a ne i riječi koje po svom karakteru to nisu (od, iz). Prema ocjeni drugostupanjskog tijela oznaka »de« u svom značenju nije ni ime niti prezime već prijedlog u značenju »od«, »iz«, koji se u nekim europskim zemljama piše ispred prezimena kao oznaka plemićkog podrijetla. Drugostupanjsko tijelo smatra da navedeno potvrđuju i isprave koje je podnositelj priložio svom zahtjevu, a iz kojih je razvidno da je »de« u prezimenu njegovih predaka pisano malim početnim slovom a ne velikim početnim slovom.
NN 87/2007 • Cijeneći sve navedene činjenice utvrđene u upravnom postupku, kao i osporeni akt, Upravni sud je odbio tužbu podnositelja istaknuvši da se osobno ime može sastojati samo od riječi koje služe za označavanje pojedinačnog bića (ime), odnosno kao porodično ime, ili ono koje se stiče udajom (prezime).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 78/99, Broj 193/03,
Broj 183/04, Broj 82/94,
Broj 73/99, Broj 22/95
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE