PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 50/2009 • 4.1. U postupku koji je prethodio ustavnosudskom utvrđeno je sljedeće:
NN 50/2009 • – tuženik je sporni stan dobio 1981. na korištenje od poduzeća čiji je bio zaposlenik (s njima je osim zajedničkog djeteta živjela i kćerka podnositeljice iz prvog braka), te su stranke bile sunositelji stanarskog prava na spornom stanu sukladno članku 64. stavcima 1. i 2. Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine« broj 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93., u daljnjem tekstu: ZSO), a nakon razvoda braka stranke nisu vodile spor kome će pripasti stanarsko pravo;
NN 50/2009 • – stranke su bivši supružnici čiji brak je razveden 21. siječnja 1991., u kojem je rođeno jedno dijete 1980. godine, koje je povjereno podnositeljici na odgoj i čuvanje, te su stranke nastavile zajedno živjeti u spornom stanu, ali su imali odvojena domaćinstva;
NN 50/2009 • – podnositeljica je dala tuženiku kao bivšem bračnom drugu, suglasnost da može kupiti sporni stan od prodavatelja, ali iz spisa nije razvidan opseg te suglasnosti – punomoći koju je podnositeljica dala tuženiku;
NN 50/2009 • – tuženik je sporni stan kupio na svoje ime s obročnom otplatom 29. ožujka 1993., i uknjižio ga na svoje ime;
NN 50/2009 • – podnositeljica je isplatila 50% učešća prilikom kupnje stana, te je od 13 tada plaćenih rata, platila 5 rata u iznosu od 50% ukupno utvrđenog iznosa rate i jednu cijelu ratu.
NN 50/2009 • 4.2. Među strankama je sporno kakav sporazum su stranke sklopile prije otkupa stana, te je li podnositeljica tim sporazumom, uplatom učešća i rata stekla i vlasništvo 1/2 dijela stana.
NN 50/2009 • Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi utvrdili su da je podnositeljica suvlasnica u 1/2 dijela spornog stana i usvojili su tužbeni zahtjev podnositeljice. Sudovi su zauzeli stajalište da su stranke usmeno postigle sporazum da će tuženik otkupiti stan na svoje ime, a da će podnositeljica postati suvlasnica 1/2 dijela stana, jer je platila 50% učešća prilikom kupnje stana, a otplaćivati će i rate za stan, te kako je podnositeljica počela izvršavati preuzete obveze po sporazumu, stoga je i tuženik obvezan priznati podnositeljici suvlasništvo spornog stana.
NN 50/2009 • O postojanju sporazuma između stranaka može se zaključiti sa sigurnošću kako ponašanjem podnositeljice, koja je taj sporazum i prema navodima tuženika izvršavala plaćanjem učešća i rata za stan, tako i ponašanjem tuženika koji priznaje da je podnositeljica izvršavala svoju obvezu, a traži i nadalje da podnositeljica plaća rate za otkup stana. Takvo ponašanje stranaka, po ocjeni suda, nikako ne upućuje da bi se radilo o nekom trajnom pravu korištenja stana koji bi stekla podnositeljica plaćanjem rata za otkup stana, odnosno o nekom pravu doživotnog uživanja, već iz takvog ponašanja proizlazi da su se stranke sporazumjele o tome da će zajednički stan otplaćivati i zajednički ga steći, sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine« broj 27/91., 43/92. – pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 26/93., 2/94., 44/94., 58/95., 11/96. i 11/97., u daljnjem tekstu: Zakon o prodaji stanova).
NN 50/2009 • 4.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio je međutim, da je revizija tuženika osnovana, te da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili tužbeni zahtjev. U obrazloženju osporene presude navodi se da budući je predmet spora stjecanje prava (su)vlasništva stana na temelju sporazuma, odnosno pravnog posla, za ovaj spor mjerodavna je odredba članka 33. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., u daljnjem tekstu: ZOVO), kojim je propisano da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 50/2009 • U obrazloženju osporene presude navodi se da »budući podnositeljica tijekom postupka nije dokazala da raspolaže valjanim načinom stjecanja prava suvlasništva stana bilo upisom prava suvlasništva u zemljišnim knjigama ili polaganjem ugovora kod nadležnog zemljišno knjižnog suda, stoga nije stekla na zakonom propisan način, pravo suvlasništva spornog stana.« Slijedom iznijetog, primjenom odredbe članka 33. ZOVO-a preinačene su nižestupanjske presude, na način da je podnositeljica odbijena s tužbenim zahtjevom.
NN 50/2009 • Vrhovni sud u osporenoj presudi zauzeo je stajalište da su nižestupanjski sudovi potpuno i pravilno utvrdili činjenično stanje, ali su pogrešno primijenili materijalno pravo.
NN 50/2009 • 5. Ustavni sud ocjenjuje da se pravno stajalište zauzeto u osporenoj presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prosuđujući ga s aspekta zaštite ustavnog prava podnositeljice na jednakost pred zakonom, ne temelji na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju mjerodavnog prava.
NN 50/2009 • Odredba članka 65. ZSO-a propisuje pravni položaj bivših bračnih supružnika nakon razvoda braka.
NN 50/2009 • Članak 65. stavak 3. ZSO-a propisuje: Kad porodično domaćinstvo bračnih drugova ima samo zajedničku djecu prijašnjih bračnih drugova, a povjerena su jednom od njih, tada taj roditelj zadržava stanarsko pravo, neovisno o tome na koji je način stekao to pravo prije razvoda braka.
NN 50/2009 • Stoga, u konkretnom slučaju proizlazi da je podnositeljica nakon razvoda braka, budući da joj je zajedničko dijete povjereno na čuvanje i odgoj, po sili zakona zadržala stanarsko pravo na spornom stanu. U svjetlu njezinog pravnog položaja kao nositeljice stanarskog prava, a koja je imala pravo na kupnju spornog stana prema Zakonu o prodaji stanova, treba promatrati njezin tužbeni zahtjev.
NN 50/2009 • Naime, prema članku 6. stavku 1. tog Zakona, stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima toga Zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva. Stanarom, odnosno članom obiteljskog domaćinstva stanara smatraju se osobe, određene člankom 12. ZSO-a. Davanje suglasnosti za kupnju spornog stana bivšem bračnom drugu, pretpostavlja da su se podnositeljica i tuženi sporazumjeli da će stan zajednički otplaćivati i zajednički steći suvlasništvo tog stana. To proizlazi i iz činjenica, koje su utvrđene tijekom postupka, da je podnositeljica isplatila 50% učešća prilikom kupnje stana, te da je od 13 tada plaćenih rata, podnositeljica platila 5 rata u iznosu od 50% ukupno utvrđenog iznosa i jednu cijelu ratu.
NN 50/2009 • Slijedom izloženog, Ustavni sud prihvatio je stajalište nižestupanjskih sudova u odnosu na usmeni sporazum stranaka.
NN 50/2009 • Ustavni sud primjećuje da je pogrešno stajalište nižestupanjskih sudova da su stranke nakon razvoda braka trebale u postupku utvrditi tko je nositelj stanarskog prava, međutim to stajalište nije od utjecaja, jer je podnositeljica po sili zakona nakon razvoda braka zadržala stanarsko pravo, budući da joj je zajedničko dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
NN 50/2009 • 6. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je Vrhovni sud u konkretnom slučaju materijalno pravo tumačio i primijenio na ustavnopravno neprihvatljiv način. Zbog takovog postupanja Vrhovnog suda, došlo je povrede ustavnog jamstva jednakosti podnositeljice pred zakonom, koje je zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 127/06, Broj 124/09,
Broj 3/02, Broj 59/01,
Broj 141/98, Broj 29/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE