PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE

Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.

• 5. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud nespornim je utvrdio sljedeće činjenice:

• – podnositelji su bili u radnom odnosu kod tuženika (od 1. siječnja 1990. do 31. prosinca 1998. godine) u Pododsjeku za zaštitu podataka na službeničkom mjestu »obrađivač zaštite podataka«, a izvršavanje njihovog posla bilo je organizirano tijekom cijelog radnog dana, neprekidno kroz 24 sata, iz čega slijedi da su poslove obavljali i u noćnoj smjeni;

• – podnositelji su do 1. prosinca 1994. primali zasebnu naknadu za noćni rad koji su obavili;

• – tuženik je 28. studenoga 1994. svim policijskim upravama dostavio »Naputak za evidentiranje i obračun noćnog rada za Sektor policije i Sektor kriminalističke policije«, br. 511-01-81/Službeno od 28. studenoga 1994., donesen na temelju Zaključka Kolegija ministra unutarnjih poslova održanog 11. studenoga 1994. godine. U Naputku je navedeno da na temelju tog Zaključka, »od 1. prosinca 1994. godine plaćat će se noćni rad temeljnoj i kriminalističkoj policiji, a odluka će se provoditi od 1. prosinca na način koji ćemo u daljnjem tekstu opisati« (slijedi objašnjenje pojma »noćnog rada« i navođenje postotka uvećanja satnice za rad noću radnim danom i nedjeljom /30%/, odnosno za rad noću na blagdane /80%/);

• – podnositeljima je u cijelom razdoblju isplaćivana plaća uvećana za 20% na temelju članka 100. Zakona o unutarnjim poslovima.

• Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio da podnositelji nemaju pravnu osnovu u pozitivnim propisima na temelju koje bi imali pravo na isplatu naknade za noćni rad veće od 20% koja im se isplaćivala po osnovi otežanih uvjeta rada. U obrazloženju prvostupanjske presude između ostaloga je navedeno i sljedeće:

NN 114/2007 • Nije sporno da je tužiteljima isplaćivana plaća uvećana za 20% temeljem citiranog zakonskog članka. Dakle pravni osnov na temelju kojih se utvrđivala visina plaće tužitelja nije Zakon o radu već specijalni zakon koji se odnosi na službu unutrašnjih poslova i to Zakon o unutrašnjim poslovima, te Uredba o dodacima za poslove s posebnim uvjetima rada, a nakon toga Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti. Na visinu plaće tužitelja primjenjuje se i Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a, te Uredba o zvanjima i uvjetima za postavljanje u zvanja, položajima i uvjetima imenovanja OSO u MUP-u.

NN 114/2007 • U povodu žalbe podnositelja, drugostupanjski sud je ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno presudio i da je valjano obrazložio svoje pravno stajalište. U tom je smislu drugostupanjski sud u obrazloženju presude naveo i sljedeće:

NN 114/2007 • Drugim riječima – temeljna plaća povećana za 20% pokriva sve uvjete rada djelatnika policije kroz redovno radno vrijeme i u istinu nema osnove da se za rad u noćnoj smjeni daje još i posebna naknada.

NN 114/2007 • 6. Među strankama nije sporno da su podnositelji radili u Pododsjeku za zaštitu podataka Ministarstva unutarnjih poslova, da je izvršavanje njihovog posla bilo organizirano tijekom cijelog dana (jer je služba ustrojena da radi 24 sata), te da su podnositelji radili i u noćnoj smjeni, koji je rad tuženik posebno evidentirao. Tuženik je podnositeljima obustavio isplatu naknade za noćni rad 1. prosinca 1994. godine pozivom na Zaključak Kolegija ministra unutarnjih poslova broj: 511-01-81/Službeno od 11. studenoga 1994. godine, a to je pravo od 1. prosinca 1994. priznao samo pripadnicima temeljne i kriminalističke policije, što je i razradio u Naputku od 28. studenoga 1994. godine.

LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE

NN 114/2007 • Nakon podrobnog ispitivanja svih osobitih okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud je utvrdio da u situaciji kad više kategorija službenika unutar istog tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) rade noću nije ustavnopravno prihvatljivo da se pravo na naknadu za noćni rad prizna samo pojedinim od njih. Navedena naknada, naime, u konkretnom se slučaju priznavala i isplaćivala samo po osnovi činjenice da je službenik radio noću, pa ona stoga nije bila ovisna o poslovima koje je u Ministarstvu unutarnjih poslova pojedini službenik obavljao. To izrijekom proizlazi iz sadržaja Naputka od 28. studenoga 1994. godine.

NN 114/2007 • Složenost poslova koje su službenici, uključujući podnositelje, obavljali u Ministarstvu unutarnjih poslova vrednovana je na temelju članka 100. Zakona o unutarnjim poslovima, a izražena je u povećanju njihove plaće za 20%, što nije sporno. Članak 100. Zakona o unutarnjim poslovima u tom je smislu propisivao:

NN 114/2007 • Sredstva za osobne dohotke radnika Ministarstva osiguravaju se na osnovi kriterija utvrđenih aktom o utvrđivanju kalkulativnih prosjeka osobnih dohodaka radnika u organima uprave kojima se sredstva za rad osiguravaju u proračunu Republike uvećana za najmanje 20% zbog posebnih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova i zadataka ovlaštenih službenih osoba.

NN 114/2007 • Sukladno navedenom, Ustavni sud je utvrdio da su podnositelji – s obzirom na radno mjesto unutar Ministarstva unutarnjih poslova na kojem su radili – stavljeni u nejednak položaj u ostvarenju prava na zaradu (naknadu za noćni rad) u odnosu prema službenicima Ministarstva unutarnjih poslova koji su radili na drugim radnim mjestima (to jest, u sektorima temeljne i kriminalističke policije). Time je povrijeđeno pravo podnositelja zajamčeno člankom 14. stavkom 1. (zabrana diskriminacije po položaju) u vezi s člankom 55. stavkom 1. Ustava (pravo na zaradu).

NN 114/2007 • 7. Budući da je Ustavni sud utvrdio povredu ustavnog prava zajamčenog člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 55. stavkom 1. Ustava, eventualne povrede ostalih odredaba Ustava na koje upućuju podnositelji u ustavnoj tužbi ovaj Sud nije razmatrao.

NN 114/2007 • 8. Slijedom navedenog, na temelju članaka 73. i 76. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

NN 114/2007 • Na temelju članka 27. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon) i članaka 50. i 51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 181/03) prilažem sljedeće

NN 114/2007 • Iako sam u ovom predmetu glasovao za usvajanje ustavne tužbe nisam suglasan s obrazloženjem predmetne odluke. Naime, suglasan sam s utvrđenjem većine sudaca da u ovom predmetu postoji sumnja da su podnositelji ustavne tužbe stavljeni u nejednak položaj u odnosu na neke druge državne službenike zaposlene u policiji. Međutim, po mojem mišljenju, Ustavni sud nije s dostatnom izvjesnošću utvrdio radi li se zaista o državnim službenicima u jednakoj ili u bitnome usporedivom pravnom položaju te postoji li legitimno opravdanje za priznavanje određenog prava, u ovom slučaju prava na naknadu za noćni rad, samo nekim, a ne svim državnim službenicima. Jednako tako, nije utvrđeno ni je li različito priznavanje spornoga prava bilo prijeko potrebna i razmjerna mjera u danoj situaciji. Stoga sam glasovao za usvajanje ustavne tužbe zato da bi se u ponovljenom postupku utvrdile te okolnosti, a ne stoga što dijelim stajalište većine sudaca da su podnositelji ustavne tužbe diskriminirani u odnosu na državne službenike kojima je isplaćivana naknada za noćni rad.

NN 114/2007 • Pri tome ukazujem i na činjenicu da se podnositelji u ustavnoj tužbi pozivaju na povredu ustavnih prava zajamčenih člankom 14. stavkom 2. i člankom 26. Ustava Republike Hrvatske, a Ustavni sud je utvrdio povredu prava iz članka 14. stavka 1. (zabrana diskriminacije) u svezi s člankom 55. stavkom 1. (pravo na zaradu) Ustava. Pri tome je Ustavni sud izrazio stajalište da »u situaciji kad više kategorija službenika unutar istog tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) rade noću nije ustavnopravno prihvatljivo da se pravo na naknadu za noćni rad prizna samo pojedinim od njih«. Time je Ustavni sud implicite utvrdio i da se podnositelji, koji su radili na poslovima »obrađivača zaštite podataka«, nalaze u istom položaju kao i pripadnici temeljne i kriminalističke policije, kojima je priznata naknada za noćni rad. Pri tome takvo utvrđenje Ustavnog suda ni na koji način nije obrazloženo. Prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda za utvrđenje diskriminacije jedne skupina osoba u odnosu na drugu skupinu osoba bilo je potrebno prethodno utvrđenje da se radi o osobama u jednakom ili u bitnome usporedivom pravnom položaju.

NN 114/2007 • Nadalje, u provedenom postupku nije utvrđeno je li donositelj odluke o isplati naknade za noćni rad samo nekim skupinama državnih službenika (pripadnicima temeljne i kriminalističke policije), a ne i »obrađivačima zaštite podataka«, imao za to neko legitimno opravdanje te je li takva mjera bila nužno i razmjerno odstupanje od zajamčene jednakosti osoba u državnoj službi. Naime, mišljenja sam da predmetna odluka i u njoj izložena stajališta Ustavnog suda ne bi smjela biti uporište za shvaćanje da je svaka razlika u pravima državnih službenika nedopuštena. Držim da su nedopuštene samo one razlike koje nemaju legitimno opravdanje i koje nisu prijeko potrebno i razmjerno odstupanje od zajamčene jednakosti.

PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA

IZBOR: Broj 54/96, Broj 12/92, Broj 81/08, Broj 101/05, Broj 45/92, Broj 48/95

LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE