PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica HR2009-06-65-1520 NN 65/2009

• Ako su ispunjeni navedeni uvjeti propisani člankom 5. stavkom 1. Ustavnog zakona, politička volja izražena tijekom glasovanja ne može biti predmetom ni sudske ni ustavnosudske kontrole.

Stranica 2009-06-65-1520 NN 65/2009

• Ispunjavanje uvjeta koji se odnose na hrvatsko državljanstvo i zvanje diplomiranog pravnika dokazuje se odgovarajućim javnim ispravama. O načinu na koji se dokazuje ispunjavanje ostalih uvjeta iz članka 5. stavka 1. Ustavnog zakona Ustavni sud se očituje u nastavku.

Stranica 2009-06-65-1520 NN 65/2009

• Prema stajalištu Ustavnog suda, riječ je u prvom redu o vrijednosnoj ocjeni Hrvatskoga sabora. Takva kvalitativna provjera stoga zahtijeva nužan pravni oprez, jer može doći u koliziju s političkom voljom parlamenta izraženom tijekom glasovanja o kandidatu za suca Ustavnog suda. Ona ne smije uzurpirati volju i nadležnost parlamenta te se mora ograničiti samo na provjeru jesu li u kandidaturi sadržane činjenice iz kojih se može izvesti zaključak da je kandidat osoba koja se u pravnoj struci istaknula znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem (primjerice, objava stručnih članaka, sudjelovanje na domaćim i inozemnim stručnim skupovima). Ocjena o tome jesu li te činjenice dostatne da dovedu do zaključka o kandidatu koji se u pravnoj struci istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, kao i sama ocjena tih činjenica u isključivoj su nadležnosti Hrvatskoga sabora. To proizlazi iz članka 6. stavka 5. Ustavnog zakona prema kojem prijedlog nadležnog odbora Hrvatskoga sabora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.

Stranica 2009-06-65-1520 NN 65/2009

• Pojam »radno iskustvo u pravnoj struci« pravno je neodređen. Pitanje dokazivanja tog iskustva u postupku izbora sudaca Ustavnog suda bilo je jedino sporno pitanje u postupku pred Upravnim sudom koji je prethodio ovom ustavnosudskom postupku.

Internet NN 65/2009
• Ustavni sud dužan je u prvom redu istaknuti da pojmovi »radno iskustvo« i »radni staž« nisu istoznačnice.
Internet stranice NN 65/2009
• Ustavni sud primjećuje da je radno iskustvo u pravnoj struci moguće i izvan radnog staža koji se dokazuje radnom knjižicom. S druge strane, radni staž upisan u radnoj knjižici sam po sebi ne dokazuje i »radno iskustvo u pravnoj struci« (primjerice, moguće je da netko, iako diplomirani pravnik, bude zaposlen u nekom trgovačkom društvu ili ustanovi, ali ne kao pravnik, odnosno da obavlja posao niže stručne spreme koji nije povezan s pravnom strukom).
Internet stranice NN 65/2009 • U odnosu na radno iskustvo u pravnoj struci, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora u svom se očitovanju dostavljenom Ustavnom sudu pozvao na smjernice za izbor sudaca ustavnih sudova sadržane u mjerodavnim dokumentima Venecijanske komisije Vijeća Europe (The Composition of Constitutional Courts, European Commission for Democracy through Law (Venice Commission), Science and technique of democracy, No. 20, Strasbourg : Council of Europe Publishing, December 1997. – CDL-STD(1997) 020; Vademecum on Constitutional Justice, 11. V. 2007. – CDL-JU(2007) 012). Te smjernice ukazuju na različite kvalifikacije sudaca ustavnih sudova od onih sudaca redovnih sudova, ali i na potrebu širokog raspona pravničkog iskustva u sastavu ustavnih sudova. Konkretno, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora pozvao se na mišljenje Venecijanske komisije CDL-AD(2006) 006 (Opinion on the Two Draft Laws amending Law NO. 47/1992 on the organisation and functioning of the Constitutional Court of Romania; dio navoda i u: Vademecum on Constitutional Justice, 11. V. 2007. – CDL-JU(2007) 012, str. 7.), u kojem se ističe da »stvaranje specijaliziranog Ustavnog suda kako ga je osmislio Kelsen i koji je prvi primijenjen u austrijskom Ustavu iz 1920., počiva na priznavanju da je poništavanje akata Parlamenta, koji predstavlja suverenitet naroda, različito u naravi od redovne građanske, kaznene ili upravne jurisdikcije. Sastav specijaliziranih ustavnih sudova je različit od onog redovnog sudstva jer ustavni sud treba dodatni legitimitet (…). Što taj sastav više izražava različite struje društva viši će biti njegov legitimitet.« (točka 14. mišljenja.) Stoga se zahtijeva »širi raspon iskustva za suce ustavnog suda od onog samo sudačkog ili državnoodvjetničkog, pa treba uključiti znanstvenike ili profesore možda čak i pravnike koji imaju iskustva u različitim područjima prava (npr. međunarodno pravo).« (točka 19. mišljenja.)
Internet stranice NN 65/2009 • I znanstvenici koji su za potrebe ovog postupka dostavili svoja stručna mišljenja Ustavnom sudu zalažu se za širenje pojma »radnog iskustva« i »pravne struke« u smislu članka 5. stavka 1. Ustavnog zakona.
Internet stranice NN 65/2009 • Ustavni sud navedena stajališta i smjernice smatra izrazom suvremene evolucije pravničkih zanimanja koja odgovaraju onome o čemu sudac Ustavnog suda odlučuje. Sukladno tome, »radno iskustvo u pravnoj struci« pri izboru sudaca Ustavnog suda ne bi se smjelo ograničiti na klasične pravne poslove u okviru pravosuđa. Drugim riječima, »radnim iskustvom u pravnoj struci« u smislu članka 5. stavka 1. Ustavnog zakona treba se smatrati svaki oblik obavljanja pravnih poslova neovisno o osnovi rada i osobi poslodavca.
Internet stranice NN 65/2009 • O načinu na koji će utvrđivati ispunjavanje uvjeta od najmanje 15 godina »radnog iskustva u pravnoj struci« odlučuje sam Hrvatski sabor, u prvom redu određujući u Pozivu dokumentaciju koju kandidati trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju tog uvjeta i ocjenjujući njezinu dokaznu vrijednost. Ako u Pozivu ne bi bila izrijekom navedena dokumentacija koju su kandidati dužni priložiti radi dokazivanja da imaju najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, kontrola mora biti ograničena samo na pitanje je li Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora mogao, iz svih uz prijavu dostavljenih dokumenata, a sagledavajući ih kao jednu cjelinu, utvrditi tu činjenicu.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Vijesti NN 65/2009 • Ustavni sud je u odluci U-III-1626/2005 od 13. srpnja 2005. (»Narodne novine«, broj 90/05.) izrazio stajalište da je – u odnosu na pitanje dana mjerodavnog za ocjenu ispunjavaju li kandidati uvjete naznačene u natječaju – mjerodavan posljednji dan roka za podnošenje prijava na natječaj. U tom smislu Ustavni sud prihvaća stajalište Upravnog suda da i uvjeti za suca Ustavnog suda moraju biti ispunjeni »najkasnije do posljednjeg dana roka za podnošenje prijave na natječaj«.
Informacije NN 65/2009 • 9. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku konkretan slučaj podnositeljice ustavne tužbe ispitao u svjetlu načelnih pravnih stajališta koja je utvrdio u točki 8. obrazloženja ove odluke.
Poslovne stranice NN 65/2009 • Iz zapisnika s 12. sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora od 7. svibnja 2008. razvidne su sljedeće činjenice:
Pregledi NN 65/2009 • – u povodu Poziva Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora od 26. veljače 2008. (»Narodne novine«, broj 26/08.) 19 kandidata podnijelo je prijave za izbor tri suca Ustavnog suda;
Besplatno NN 65/2009 • – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora nije odbacio nijednu prijavu, već je prijave svih 19 kandidata utvrdio pravovaljanima – »jednoglasno donio zaključak da svi kandidati ispunjavaju uvjete za suce propisane člankom 5. Ustavnog zakona«;
Glasnik NN 65/2009 • – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora tajnim je glasovanjem u uži izbor za tri suca Ustavnog suda predložio 4 kandidata: S. B. (6 glasova), doc. dr. sc. M. J. (6 glasova), mr. sc. M. J. (6 glasova) i dr. sc. D. Š. (6 glasova).
Propis NN 65/2009 • Hrvatski sabor je između tih 4 kandidata birao tri suca Ustavnog suda. Tajnim su glasovanjem zastupnici Hrvatskoga sabora za suce Ustavnog suda izabrali S. B. (78 glasova), doc. dr. sc. M. J. (78 glasova) i dr. sc. D. Š. (78 glasova).
Propis NN 65/2009 • Četvrta kandidatkinja mr. sc. M. J. nije izabrana, jer je dobila najmanje zastupničkih glasova (4 glasa), odnosno broj glasova koji nije bio dostatan za izbor suca Ustavnog suda u smislu članka 5. stavka 7. Ustavnog zakona.
Propis NN 65/2009 • Postupak i način izbora, uključujući glasovanje i broj glasova zastupnika koje je dobio svaki pojedini kandidat za suca Ustavnog suda, nije bio sporan niti osporavan u postupku pred Upravnim sudom koji je pokrenula neizabrana kandidatkinja mr. sc. M. J. na temelju članka 66. ZUS-a. Stoga postupovni aspekt provedenih izbora nije bio predmet upravnosudskog postupka, pa nije predmet ni ovog ustavnosudskog postupka.
Propis NN 65/2009 • Upravni sud poništio je Odluku Hrvatskoga sabora o izboru podnositeljice za sutkinju Ustavnog suda ocijenivši da nije dostavila dostatnu dokumentaciju kojom bi dokazala ispunjavanje uvjeta o najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci u smislu članka 5. stavka 1. Ustavnog zakona iz sljedećih razloga:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 78/99, Broj 145/03, Broj 77/03, Broj 58/00, Broj 20/09, Broj 4/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled