PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 47/2005 • – da upravo zbog toga mora svim radnicima dati otkaz, to jest otkazati radni odnos, jasno, kao tehnološkom višku.
NN 47/2005 • Zanimljivo je stajalište Vrhovnog suda, jer u konkretnom slučaju, bez navođenja bilo kojih sličnih primjera, Vrhovni sud ne nalazi pogrešnu primjenu Zakona o radu u bilo kojem dijelu obrazloženja prvostupanjske i drugostupanjske presude, nego iznosi neki vid potrebe kumulacije propisa i uz pomoć te pravne operacije kaže da je »pogrešno primijenjen zakon«.
NN 47/2005 • Revizija se pozivala na pogrešnu primjenu materijalnog prava ali ne »zbog nekumulacije propisa«, nego zbog onih ocjena zauzetih od strane sudova u kojima su pravilno primijenjeni zakoni po stajalištu Vrhovnog suda, s time što Vrhovni sud ističe potrebu da su sudovi trebali još »primijeniti« i neke druge odredbe.
NN 47/2005 • Osnovna svrha svake kumulacije leži u potrebi procesne ekonomije i u mogućnosti da se parničnim radnjama rješava više pravnih odnosa. Kumulacija propisa može biti razlogom upućivanja na mogućnost primjene više propisa, ali u tom slučaju nije moguće da najviši sud preinačuje odluke nižih sudova, nego je u mogućnosti ukinuti odluku i vratiti na ponovni postupak ukazujući na mogućnost kumuliranja pravnih propisa.
NN 47/2005 • Niži sudovi su izvršili izbor u odnosu na primjenu propisa i Vrhovni sud u tom dijelu nema prigovora. Vrhovnom sudu naglašena potreba kumulativne primjene propisa od jednake pravne vrijednosti, pravne osnove za rješavanje ovog problema i Vrhovni sud želi istaknuti potrebu da je, uz pravilnu primjenu propisa od strane nižih sudova, trebalo još primijeniti i neki drugi propis iste vrijednosti za sporni slučaj koji bi materijalno imao istu pravnu snagu, ali bi mogao utjecati, uz pravilnu primjenu istaknutih propisa i neka druga razmišljanja o značaju radnji koje je sud uz tu odredbu trebao ocijeniti. U ovom slučaju bi se, po izraženom stajalištu Vrhovnog suda, značaj »savjetovanja prije donošenja Programa zbrinjavanja« a ne poslije donijetog Programa, možda mogao pozitivno odraziti na rješavanje spora, što je bio razlog za eventualno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak cijelog predmeta, a ne da Vrhovni sud redoslijed savjetovanja, uz ispravnu primjenu onih propisa na koje se sudovi u svojim odlukama pozivaju, uzima podlogom preinačenja prvostupanjske i drugostupanjske odluke, bez ikakvog bitnog ukazivanja na biti spora. To tim više što se prvostupanjski i drugostupanjski sud ne razilaze u logičkom ocjenjivanju stvarnih premisa za opstojnost pravno relevantnih činjenica za svoja odlučivanja. Osobito i zato što Vrhovni sud ispušta iz vidokruga činjenicu da su sami tužitelji povukli svoj prvobitni zahtjev za »utvrđenje nezakonitosti Programa zbrinjavanja«.
NN 47/2005 • Budući da je Općinski sud u Zadru u svojoj odluci upozorio na nejasnoću zakonskih odredbi o dužnosti savjetovanja i ukazao na različita stajališta i dvojbe o normativnom sadržaju odredbi članka 119. stavka 6. ZR, i da je primjenom pravila i tumačenja mjerodavnih zakonskih odredbi zauzeo stajalište o zakonitosti svoje odluke o otkazima ugovora o radu, a što je još detaljnije u svojoj odluci izrazio i Županijski sud u Zadru, mišljenja sam da je Vrhovni sud bez ikakvog utemeljenog pravnog razloga, primjenjujući izvjesnu metodu kumulacije pravnih propisa, neutemeljeno preinačio pobijane presude prvostupanjskog i drugostupanjskog suda. Zato sam glasovao protiv ove odluke Ustavnog suda i izdvojio svoje mišljenje s pravom na njegovu objavu uz Odluku Ustavnog suda.
NN 47/2005 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 23. ožujka 2005. godine, donio je
NN 47/2005 • I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom:
NN 47/2005 • – Zakona o najvišoj mirovini (»Narodne novine«, broj 162/98.), te
NN 47/2005 • – članka 1. Zakona o dopunama Zakona o najvišoj mirovini (»Narodne novine«, broj 82/01.)
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 47/2005 • 1. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o najvišoj mirovini (»Narodne novine«, broj 162/98.) podnijeli su: Ivan Jurković iz Požege (U-I-197/1999), dr. Mladen Rakelić iz Splita (U-I-1099/1999), Neven Dobrović iz Zadra (U-I-608/2000), Želimir Rajković iz Rijeke, kojeg zastupa Milenko Zrilić, odvjetnik iz Rijeke (U-I-34/2001), Branko Posavec iz Zagreba (U-I-383/2001), dr. Tomislav Matošin iz Zagreba (U-I-1534/2001), Ilija Jeleč, Miljenko Juričić, Ivica Kodžoman, Nanad Lisonek, Mato Markiš, Tomislav Matošin, Zlatko Nikolić, Vladimir Omerzo, Josip Šavuk i Cvjetko Žurga, svi iz Zagreba, koje zastupa Vladimir Omerzo iz Zagreba (U-I-1616/2001), Juraj Salaj iz Zagreba, koga zastupa Dunja Kalogjera, odvjetnica iz Zagreba (U-I-1909/2002), Darinko Pupovac iz Zadra (U-I-49/2004), Anton Čavrag iz Zadra (U-I-1034/2004), Hrvatsko udruženje prometnih pilota iz Zagreba i Hrvatski sindikat prometnih pilota iz Zagreba, koje zastupa Damir Šebetić, odvjetnik iz Zagreba (U-I-2479/2004) te Valent Hunjadi iz Čakovca (U-I-3810/2004).
NN 47/2005 • 2. Zakon o najvišoj mirovini donijet je 11. prosinca 1998., a objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 162. od 22. prosinca 1998. Zakon ima ukupno tri članka, koji glase:
NN 47/2005 • (1) Ovim se Zakonom određuje najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
NN 47/2005 • (2) Svota najviše mirovine iz stavka 1. ovoga članka određuje se množenjem osobnih bodova iz članka 2. ovoga Zakona, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine.
NN 47/2005 • Osobni bodovi za određivanje najviše mirovine prema ovom Zakonu utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom.
NN 47/2005 • Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999. godine.
NN 47/2005 • 3. Ustavnost Zakona o najvišoj mirovini osporava se iz sljedećih razloga:
NN 47/2005 • – predlagatelj Ivan Jurković smatra da je Zakon o najvišoj mirovini u nesuglasju s člancima 14., 26. i 54. Ustava budući da se njegove odredbe ne odnose na sve građane jednako, već samo na određene skupine, te da bi se mirovina trebala određivati prema mirovinskom stažu svakog građanina bez ograničavanja. U dokaz neustavnog ograničenja mirovine priložio je rješenje o određivanju iznosa njegove starosne mirovine primjenom osporenog Zakona;
NN 47/2005 • – predlagatelji dr. Mladen Rakelić i Neven Dobrović u svojim osporavanjima polaze od stajališta da Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02.,117/03. i 30/04.) niti jednom svojom odredbom nije predvidio iznos najviše mirovine, nego je odredbom članka 82. određena najniža mirovina. Smatraju da osporenim Zakonom zakonodavac ograničava mogući iznos ostvarene i zaslužene mirovine pojedinog osiguranika limitirajući je na najveći iznos koji oduzima pravo pojedinca da, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, ostvari iznos mirovine koju je stekao kroz svoj radni staž uplaćujući doprinose za mirovinsko osiguranje. Predlažu ukidanje Zakona zbog povrede temeljnih odredbi Ustava, a posebno članka 3. Ustava (sloboda, jednakost i nepovredivost vlasništva);
NN 47/2005 • – predlagatelj Želimir Rajković smatra da odredbe zakona kojima se ograničava visina mirovine i određuje najviša mirovina, nisu u suglasnosti s člancima 3., 5. i 26. Ustava. To obrazlaže osobnim primjerom izračuna mirovine, prema kojemu, temeljem osporenog Zakona, prima manju mirovinu od one koja bi mu pripadala prema radnom stažu i uplaćenim doprinosima. Ističe da se na taj način diskriminira jedna kategorija osiguranika u odnosu na drugu kojoj mirovina nije ograničena osporenim Zakonom. Također ističe da je mirovinu ostvario prije donošenja osporenog Zakona pa, kako se radi o stečenom pravu, umanjenje mirovine se ne može odnositi na njega;
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 6/07, Broj 100/06,
Broj 98/03, Broj 125/04,
Broj 79/07, Broj 114/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE