PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 3/2007 • Na ročištu 17. veljače 2005. godine, trgovačka društva K. n. a. – K. g. d.o.o. i B. d.o.o. Z. dostavili su sudu zajedničku izjavu o pristupu dugu kojom se te dvije pravne osobe obvezuju podmiriti dug prema Ministarstvu financija Republike Hrvatske u iznosu od 28 milijuna kuna. Na održanom ročištu u povodu navedene izjave o pristupu dugu, imenovan je vještak A. B., koji je trebao ispitati financijsko stanje stečajnog dužnika.
NN 3/2007 • Taj je vještak utvrdio da je žiro-račun stečajnog dužnika u kontinuiranoj blokadi od svibnja 1998. do ožujka 2005. godine, dakle da je dužnik kontinuirano nesolventan. Isti vještak je utvrdio da niti jedan od pristupatelja dugu ne pruža dostatne garancije da u sljedeća dva mjeseca može podmiriti dospjele kratkoročne obveze S. d.d.
NN 3/2007 • Prema odredbi članka 50. stavka 1. Stečajnog zakona, ako se na ročištu radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka da izjava o pristupanju dugu stečajnog dužnika, stečajni će sudac ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Stavkom 3. tog članka je propisano da će stečajni sudac odobriti pristupanje dugu ako se pristupatelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele obveze stečajnog dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.
NN 3/2007 • U konkretnom slučaju sudovi utvrđuju da se navedena dva trgovačka društva nisu obvezala podmiriti sve dospjele dugove stečajnog dužnika u sljedeća dva mjeseca, već su se obvezali podmiriti dugovanja prema Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija. Dakle, takva izjava nije u skladu s odredbom članka 50. stavka 3. Stečajnog zakona, te ista nije mogla biti zapreka otvaranju stečajnog postupka.
NN 3/2007 • 5. Člankom 39. stavkom 1. Stečajnog zakona određeno je da se stečajni postupak pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, a prema stavku 2. tog članka, vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost (članak 4. stavak 2. Stečajnog zakona).
NN 3/2007 • Odredbom članka 4. stavka 3. Stečajnog zakona propisano je da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje, utvrđuje Visoki trgovački sud.
NN 3/2007 • Prema članku 4. stavku 4. Stečajnog zakona smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnog prometa isplaćena barem jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s toga računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve tražbine, ne znači da je on sposoban za plaćanje.
NN 3/2007 • Visoki trgovački sud utvrđuje da iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da sud nakon što zaprimi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka mora ispitati vjerojatnost postojanja predlagateljeva potraživanja prema stečajnom dužniku i stečajni razlog kojega je predlagatelj naveo u svom prijedlogu.
NN 3/2007 • 6. Prema utvrđenju Visokog trgovačkog suda u ovom postupku je predlagatelj učinio izvjesnim, a ne samo vjerojatnim postojanje svog potraživanja prema stečajnom dužniku. Predstavnik dužnika (I. Lj., raniji direktor S. d.d. V.) u svojim podnescima priznao je postojanje neplaćenog duga u iznosu od preko 24 milijuna kuna na dan 2. svibnja 2005. godine.
NN 3/2007 • Visoki trgovački sud također utvrđuje da dugovanje stečajnog dužnika prema Republici Hrvatskoj nije prestalo na temelju prijeboja, jer stečajni dužnik nema potraživanja prema Republici Hrvatskoj s osnove neisplaćenih naknada na ime odštete oboljelima od azbestoze. Naime, u vrijeme donošenja pobijane presude nije postojala zakonska obveza Republike Hrvatske na isplatu te naknade, niti ju je preuzela od stečajnog dužnika.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 3/2007 • Osim postojanja predlagateljevog potraživanja s osnove neplaćenog poreza na dodanu vrijednost u iznosu preko 24 milijuna kuna, sudovi su utvrdili i postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje propisanog odredbom članka 4. stavaka 3. i 4. Stečajnog zakona. Iz potvrde banke koja za stečajnog dužnika obavlja poslove platnog prometa proizlazi da u dva mjeseca i to od 27. veljače do 28. travnja 2005. godine, nije isplaćena niti jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih pravnih osnova za naplatu bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s računa. Tom potvrdom banke ostvarena je zakonska presumpcija nesposobnosti za plaćanje iz članka 4. stavka 4. Stečajnog zakona.
NN 3/2007 • U konkretnom slučaju nesposobnost za plaćanje utvrđena je iz drugih dokaza koji su navedeni u osporenim rješenjima. Visoki trgovački sud utvrđuje da drugi razlog za otvaranje stečajnog postupka (prezaduženost) nije bilo potrebno utvrđivati, jer Stečajni zakon ne traži utvrđivanje postojanja oba stečajna razloga, već je dostatan samo jedan da bi se pokrenuo stečajni postupak.
NN 3/2007 • 7. U odnosu na žalbe T. g. d.o.o. Z., B. d.o.o. Z. i R. H. ApS u dijelu kojim te pravne osobe pobijaju dio izreke rješenja prvostupanjskog suda označen pod B, Visoki trgovački sud u tom dijelu žalbe nalazi nedopuštenima.
NN 3/2007 • Naime, prema članku 53. stavku 5. Stečajnog zakona protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, žalbu može podnijeti osoba koja je bila zakonski zastupnik dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica ostvarenja stečajnog postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnog postupka žalbu može podnijeti samo predlagatelj.
NN 3/2007 • Stoga su žalbe tih trgovačkih društava odbačene, jer Visoki trgovački sud utvrđuje da osim osobe koja je bila zakonski zastupnik stečajnog dužnika do nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, niti jedna druga osoba ne može podnijeti žalbu protiv tog rješenja.
NN 3/2007 • 8. Slijedom navedenog Ustavni sud utvrđuje da neosnovano podnositelji navode da im je uskraćeno ustavno pravo na žalbu zajamčeno člankom 18. stavkom 1. Ustava. Naime, zakonodavac je u konkretnom slučaju otvaranja stečajnog postupka propisao ovlaštenje samo određenim osobama na izjavljivanje žalbe. Sve ostale osobe svoja prava mogu štititi tijekom stečajnog postupka kroz pravna sredstva propisana Stečajnim zakonom.
NN 3/2007 • Također drugostupanjski sud je u odnosu na dio prvostupanjske presude (izreka pod A) meritorno odlučio o svim žalbenim prigovorima, navevši valjane pravne razloge za svaki žalbeni prigovor.
NN 3/2007 • Stoga, Ustavi sud utvrđuje da podnositeljima T. g. d.o.o. Z., B. d.o.o. Z. i R. H.-u ApS nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka 18. stavka 1. Ustava.
NN 3/2007 • Podnositelj J. Č. ističe da je i njemu povrijeđeno ustavno pravo na žalbu. Međutim, on je kao dioničar B. d.o.o. Z. sudjelovao u postupku pri davanju izjave o pristupanju dugu S. d.d. V. Navedena pravna osoba bila je zastupana po svom direktoru, koji je izjavio žalbu, o kojoj je u dijelu koji se odnosi na navedenu izjavu meritorno odlučio drugostupanjski sud. Stoga ni tom podnositelju nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo.
NN 3/2007 • 9. Ocjenjujući razloge ustavnih tužbi sa stajališta članka 14. stavka 2. Ustava (jednakost svih pred zakonom), Ustavni sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ustavno pravo jednakosti pred zakonom nije povrijeđeno. Polazeći od činjeničnih utvrđenja sudova te primijenjenog materijalnog prava, ocjena je Ustavnog suda da su osporeni akti utemeljeni na mjerodavnom materijalnom pravu, a ujedno sadrže i valjane pravne razloge.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 146/05, Broj 75/00,
Broj 90/99, Broj 97/09,
Broj 80/02, Broj 143/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE