PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 55/2009 • Nadalje, smatra da kažnjavanje podnositeljice nije bilo neophodno u demokratskom društvu, odnosno srazmjerno naravi potrebe za ograničenjem slobode govora te da predstavlja povredu prava na slobodu izražavanja.
NN 55/2009 • Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i ukine osporene presude.
NN 55/2009 • 3. U postupku koji je prethodio ustavnosudskom, prvostupanjski sud je utvrdio da je podnositeljica, kao novinarka »Jutarnjeg lista«, izvješćujući s tiskovne konferencije pulskog SDP-a, sastavila novinski članak koji je objavljen 20. siječnja 2001., neistinito prikazavši da je na toj tiskovnoj za privatnog tužitelja bilo rečeno da ga grad Pula, odnosno građani Pule financiraju, umjesto stvarne izjave da grad Pula tom davatelju usluga plaća njegove usluge. Sud je ocijenio da je takva neistinita činjenična tvrdnja objektivno podobna škoditi ugledu privatnog tužitelja jer mu se njome imputira da je financiran od građana u »astronomskim« novčanim iznosima, čime se potencijalnim korisnicima njegovih usluga prikazuje neprofesionalnim i nekvalitetnim u radu, odnosno da poslove dobiva na temelju izvantržišnih pa čak i »sumnjivih« uvjeta. Sud je takvu činjeničnu tvrdnju, prezentiranu putem tiska, čime je postala pristupačna većem broju osoba, okvalificirao klevetničkom izjavom.
NN 55/2009 • Sud je utvrdio da je podnositeljica znala da su inkriminirane činjenične tvrdnje neistinite te ih je »modificirala« s ciljem da naškodi ugledu privatnog tužitelja. Zaključio je da je inkriminiranu radnju počinila izravno namjerno te da je »takvom izmjenom stvarne izjave pokazala koliko je silno htjela posljedicu«. Sud je ocijenio da ne postoje razlozi iz članka 203. Kaznenog zakona koji bi isključivali protupravnost tog kaznenog djela.
NN 55/2009 • Drugostupanjski sud je potvrdio činjenična utvrđenja i pravna shvaćanja prvostupanjskog suda. Vezano uz podnositeljičin žalbeni navod o primjeni članka 203. Kaznenog zakona, sud je istaknuo da je podnositeljica u pravu kad ukazuje da je vjerno prenošenje izjave s javnog skupa o temi od javnog interesa razlog za isključenje protupravnosti. No, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je utvrdio da podnositeljica nije vjerno prenijela ono što je rečeno na press konferenciji, već je za privatnog tužitelja iznijela nešto neistinito (tj. iznijela je nešto što prvooptuženik nije rekao) pa se, prema ocjeni drugostupanjskog suda, neosnovano poziva na odredbu članka 203. Kaznenog zakona.
NN 55/2009 • Osvrćući se na žalbene navode vezane uz otegotnu okolnost njenog ponašanja nakon počinjenja djela, drugostupanjski sud je potvrdio stajalište prvostupanjskog suda prema kojemu bi se zasigurno mogla primijeniti odredba članka 203. Kaznenog zakona da je podnositeljica izvršila ispravak informacije, odnosno to bi bila jedna od olakotnih okolnosti koja bi se posebice vrednovala.
NN 55/2009 • (…) Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.
NN 55/2009 • U razradi ove ustavne odredbe, Kazneni zakon je u članku 3. stavku 2. propisao obveznu primjenu blažeg zakona ako se nakon počinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijeni. Kazneni zakon proširio je primjenu tog ustavnog načela predvidjevši izmjenu zakona više puta, i propisujući primjenu blažeg zakona, a ne samo blaže kazne. Ustavni sud je ocjenjujući suglasnost te odredbe Kaznenog zakona s Ustavom, u rješenju U-I-1194/1997 (»Narodne novine«, broj 50/99.), izrazio stajalište da se odredba članka 31. stavka 1. Ustava odnosi i na obvezu primjene blažeg zakona.
NN 55/2009 • Koji je zakon blaži za počinitelja utvrđuje se primjenom, između ostalih, načela konkretnosti. To znači da se do odgovora na to pitanje ne može doći apstraktnim uspoređivanjem dvaju zakona, ne vodeći računa o tome opravdava li činjenično stanje konkretnog slučaja uporabu mogućnosti koje daje novi zakon. Kod konkretnog uspoređivanja uzimaju se u razmatranje, dakle, samo one odredbe novog i starog zakona koje se imaju primijeniti na konkretni pojedinačni slučaj koji sud rješava, a ne i one odredbe koje s tim slučajem nisu ni u kakvoj vezi.
NN 55/2009 • Nesporno je da obveza primjene blažeg zakona vrijedi i za žalbeni sud u slučajevima kad je zakon izmijenjen u razdoblju između donošenja pobijane prvostupanjske odluke i odluke drugostupanjskog suda.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 55/2009 • 5. Odredbom članka 203. Kaznenog zakona, koji je važio u vrijeme donošenja drugostupanjske presude 18. studenoga 2004., propisano je:
NN 55/2009 • »Nema kaznenog djela kada se radi o (…) klevetničkom sadržaju iz članka 200. stavka 1. i 2. (…), koji je ostvaren ili učinjen dostupnim drugima u znanstvenom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljaju službene dužnosti, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, ili u novinarskom poslu, ili u obrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, osim ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o ponašanju koje je imalo cilj samo naškoditi nečijoj časti ili ugledu.«.
NN 55/2009 • Posljednji dio članka 203. KZ, prije izmjena koje su stupile na snagu 1. listopada 2004., glasio je:
NN 55/2009 • »… ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se ne radi o ponašanju koje je imalo za cilj naškoditi nečijoj časti i ugledu.«
NN 55/2009 • 6. Nesporna je činjenica da je, u konkretnom slučaju, nakon donošenja prvostupanjske presude, a prije donošenja drugostupanjske, izmijenjena odredba članka 203. Kaznenog zakona, kojom su propisani razlozi za isključenje protupravnosti kaznenih djela protiv časti i ugleda. Nesporno je i to da je podnositeljica proglašena krivom za počinjeno kazneno djelo protiv časti i ugleda te da su sudovi ocjenjivali postoje li u konkretnom slučaju razlozi za isključenje protupravnosti tog kaznenog djela.
NN 55/2009 • Kako je, dakle, izmijenjena odredba Kaznenog zakona koja je u vezi s konkretnim slučajem, a iz drugostupanjske presude nije razvidno je li taj sud uzeo u obzir tu činjenicu, odnosno nije razvidno je li uopće ocjenjivao radi li se o takvoj promjeni zakona koja bi iziskivala obvezu ocjene blažeg zakona pa slijedom toga i primjenu blažeg zakona za podnositeljicu, a što je bio dužan učiniti, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici ustavne tužbe presudom Županijskog suda povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 31. stavkom 1. Ustava.
NN 55/2009 • Ustavni sud sam nije ulazio u pitanje je li novi zakon blaži za podnositeljicu jer to i nije u njegovoj nadležnosti kad odlučuje o ustavnim tužbama. Naime, radi li se o situaciji u kojoj je potrebno ocjenjivati koji je zakon blaži za podnositeljicu pa slijedom te ocjene i primijeniti blaži zakon, trebaju utvrditi nadležni sudovi. Budući da drugostupanjski sud u konkretnom slučaju to nije učinio, barem to nije razvidno iz presude, Ustavni sud je ukinuo drugostupanjsku presudu i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak.
NN 55/2009 • Utvrdivši povredu ustavnog prava zajamčenog člankom 31. stavkom 1. Ustava, Ustavni sud nije razmatrao eventualnu povredu ostalih, u ustavnoj tužbi istaknutih, ustavnih prava.
NN 55/2009 • 7. Odluka Ustavnog suda temelji se na odredbama članaka 73. i 75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst).
NN 55/2009 • Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 21/02, Broj 145/99,
Broj 155/09, Broj 132/98,
Broj 56/09, Broj 102/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE