PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 37/2005 • Obveza vraćanja imovine odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.«
NN 37/2005 • Slijedom iznesenog, Općinski sud u Osijeku ocijenio je da se podnositelj ne može pozivati na status poštenog posjednika budući da je, temeljem pravomoćne presude kojom mu je naloženo iseljenje, znao da tuđu stvar (osporeni stan) koristi za svoju korist, u smislu odredbe članka 210. ZOO-a, te da je dužan tu korist (zaštićenu najamninu za korištenje stana), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama isplatiti tužiteljici.
NN 37/2005 • Takvo pravno stajalište zauzeo je i Županijski sud u Osijeku te je utvrdio da je prvostupanjski sud potpuno i pravilo utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio mjerodavne odredbe materijalnog prava.
NN 37/2005 • 6. U ustavnosudskom postupku Ustavni sud je, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, utvrdio da osporene presude Općinskog suda u Osijeku i Županijskog suda u Osijeku ne udovoljavaju zahtjevima koji moraju biti ispunjeni da bi podnositelju bila osigurana Ustavom zajamčena jednakost pred zakonom propisana odredbom članka 14. stavka 2. Ustava. Pri tome je Ustavni sud polazio od mjerodavnih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o statusu prognanika i izbjeglica.
NN 37/2005 • Odredbom članka 164. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:
NN 37/2005 • Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.
NN 37/2005 • Hrvatski državni sabor, 12. ožujka 1999. godine, dao je Vjerodostojno tumačenje članka 14. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica (Izmjenama i dopunama »Narodne novine«, 39/95. stavak 2. izmijenjen, a stavak 7. dodan, Izmjenama i dopunama »Narodne novine«, broj 128/99. stavci 2. i 7. brisani), kojim je utvrdio da se prognanici i izbjeglice smatraju poštenim, zakonitim i istinitim posjednicima u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te da, stoga, nisu dužni davati naknadu za korištenje kuće ili stana jer su bili korisnici na temelju valjane pravne osnove.
NN 37/2005 • Prema utvrđenjima Općinskog suda u Osijeku, podnositelj je koristio sporni stan na temelju akta nadležnog tijela državne vlasti Republike Hrvatske, odnosno odobrenja Vojno-stambene komisije od 14. srpnja 1992. godine. Takvo odobrenje, kao valjana pravna osnova, daje ovlaštenje podnositelju, koji u konkretnom slučaju ima pravni položaj poštenog posjednika, za korištenje spornog stana. Kako kao pošten, zakonit i istinit posjednik tuđe stvari, u smislu odredbe članka 164. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podnositelj nije dužan dati naknadu za korištenje, odnosno uporabu stvari u vlasništvu treće osobe, to je prema ocjeni Ustavnog suda osporenim presudama podnositelju povrijeđeno jamstvo jednakosti svih pred zakonom.
NN 37/2005 • Ustavni sud u odlukama, broj: U-III-1764/2000 od 24. ožujka 2004. godine (»Narodne novine«, broj 183/02.) i broj: U-III-577/2003 od 2. listopada 2003. godine (»Narodne novine«, broj 183/03.) izrazio je stajalište u vezi s pravom prognanika na korištenje nekretnina u vlasništvu drugih osoba, koje pravo mora biti utemeljeno na valjanoj pravnoj osnovi.
NN 37/2005 • U odluci broj: U-III-1764/2000 tako je istaknuto: »Vjerodostojnim tumačenjem članka 14. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica (»Narodne novine«, broj 29/99), utvrđeno je da se prognanici i izbjeglice smatraju poštenim, zakonitim i istinitim posjednicima u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te da stoga isti nisu dužni davati naknadu za korištenje kuće ili stana, jer su bili korisnici na temelju valjane pravne osnove.«
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 37/2005 • Polazeći od navedenog, navode podnositelja istaknute u ustavnoj tužbi, kojima upućuje na mjerodavne propise o vlasničkim odnosima, u konkretnom slučaju odredbu članka 164. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Sud cijeni ustavnopravno relevantnim.
NN 37/2005 • Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.
NN 37/2005 • Razmatrajući navode ustavne tužbe o povredi prava na žalbu, Ustavni sud utvrdio je da oni nisu osnovani budući da je podnositelj iscrpio pravni put podnošenjem žalbe Županijskom sudu u Osijeku, koji je meritorno odgovorio na sve žalbene razloge.
NN 37/2005 • Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
NN 37/2005 • U konkretnom slučaju, osporene odluke nisu donijela upravna tijela ili tijela koja imaju javne ovlasti, a protiv čijih pojedinačnih akata Ustav jamči sudsku kontrolu zakonitosti, već su one donesene od strane tijela sudbene vlasti u parničnom postupku na koje se odredba članka 19. stavka 2. Ustava ne odnosi. Stoga je i ovaj prigovor podnositelja ocijenjen neosnovanim.
NN 37/2005 • Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
NN 37/2005 • Ta Ustavom zajamčena procesna garancija, koju Ustav ustanovljava u korist stranaka, obvezuje nadležna tijela da u sudskim, upravnim ili u postupcima pred drugim tijelima koja imaju javne ovlasti prema strankama postupaju jednako, neovisno o njihovoj državljanskoj pripadnosti.
NN 37/2005 • Slijedom iznesenog, polazeći od sadržaja članka 26. Ustava i imajući u vidu činjenicu da je podnositelj ustavne tužbe hrvatski državljanin te da su sve stranke u sudskim postupcima koji su prethodili ovom ustavnosudskom postupku hrvatski državljani, Ustavni sud utvrđuje da u konkretnom slučaju članak 26. Ustava nije mjerodavan jer ne sadrži ustavno pravo koje bi, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, moglo biti povrijeđeno.
NN 37/2005 • »Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.«
NN 37/2005 • Što se tiče povrede te odredbe, koja je ustavnom tužbom također istaknuta, napominje se da se navedena ustavna odredba ni na koji način ne odnosi na obveznopravne zahtjeve u parničnom postupku radi naknade štete.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 20/06, Broj 36/02,
Broj 1/09, Broj 33/01,
Broj 46/09, Broj 93/94
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE