PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 36/2007 • Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
NN 36/2007 • Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.
NN 36/2007 • 9. Osporene odredbe članka 132. ZID ZTD-a dio su Glave IV. Zakona o trgovačkim društvima, koja nosi naziv »Dioničko društvo«.
NN 36/2007 • Pri razmatranju navoda predlagatelja, Ustavni sud polazio je od pravne naravi dioničkog društva, koje je društvo kapitala (kapitalno društvo), jer nastaje udruživanjem kapitala, a ne osoba. Njegovi članovi u društvo unose kapital (stvari i prava izražena u novcu), a za obveze društva ne odgovaraju imovinom koju u njega nisu unijeli. Prava dioničara određuju se prema visini njihovog uloga u kapitalu, jer je glavna uloga društva upravo prikupljanje kapitala. Glavna obveza dioničara stoga je ulaganje kapitala, odnosno uplata dionica, na temelju čega dioničar stječe prava u opsegu koji mu pripada u određenom dioničkom društvu. Dionica je dio temeljnog kapitala i predstavlja dioničarev ulog za sudjelovanje u društvu, pri čemu društvo postaje vlasnikom uloga, a dioničar stječe upravljačka i imovinska prava pod uvjetima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima.
NN 36/2007 • U radu dioničkog društva sudjeluju dioničari, uprava i zaposlenici, time da dioničari podnose najveći rizik poslovanja društva.
NN 36/2007 • Svoja prava dioničari ostvaruju na glavnoj skupštini, ukoliko zakonom nije drugačije određeno. Načelno stajalište da je pravo glasa na glavnoj skupštini društva zapravo pravo dioničara stečeno ulaganjem kapitala i, ujedno, izuzetno važno upravljačko pravo, Ustavni sud izrazio je u odluci broj: U-I-977/2004 od 22. studenoga 2006. godine (»Narodne novine«, broj 2 od 4. siječnja 2007. godine).
NN 36/2007 • Osporenim Odjeljkom 5.b članka 132. ZID ZTD-a (kojim su dodani članci 300.f, 300.g, 300.h, 300.i, 300.j i 300.k), uređen je novi pravni položaj, odnosno novo upravljačko pravo glavnog dioničara (jer ima dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala) da na glavnoj skupštini zahtijeva donošenje odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
NN 36/2007 • 10. Zakon o trgovačkim društvima u članku 211. ustanovio je načelo jednakog položaja dioničara, propisujući da pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.
NN 36/2007 • Međutim, iz odredbi Zakona o trgovačkim društvima razvidan je različit pravni položaj glavnog dioničara i manjinskih dioničara, koji se očituje u različitom uređivanju prava sudjelovanja u upravljanju društvom.
NN 36/2007 • Zakon o trgovačkim društvima nije manjinskim dioničarima koji (ukupno) imaju do 5% dionica omogućio upravljačko pravo, odnosno sudjelovanje u upravljanju društvom, jer takav njihov dionički udio Zakonom o trgovačkim društvima nije ustanovljen kao pravo da na bilo koji način utječu na vođenje društva i/ili njegovo poduzetničko djelovanje na tržištu kapitala.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 36/2007 • Prema tome, manjinski dioničar u odnosu na vrijednost svoje dionice ima isključivo imovinsko pravo, ne i pravo upravljanja društvom. Jedini izuzetak od tog pravila propisan je člankom 363. Zakona o trgovačkim društvima, koji utvrđuje pravo svakog dioničara da pod uvjetima propisanim tim zakonskim člankom tužbom pobija odluke glavne skupštine dioničkog društva.
NN 36/2007 • Budući da je, prema stajalištu Ustavnog suda, pravni položaj glavnog dioničara i manjinskih dioničara različit, prihvatljivo je među njima ustanoviti razlike koje se nakon stupanja na snagu osporenog dijela ZID ZTD-a očituju u mogućnosti glavnog dioničara (njegovom pravu) da od glavne skupštine društva zahtjeva donošenje odluke na temelju koje će mu se prenijeti dionice manjinskih dioničara, uz primjerenu otpremninu u novcu.
NN 36/2007 • Pri tome načelo jednakog položaja dioničara nije povrijeđeno, jer vladavina prava zahtjeva da se samo osobe u jednakom pravnom položaju moraju jednako tretirati. Budući da glavni dioničar s najmanje 95% temeljnog kapitala i svi ostali dioničari s ukupno manje od 5% temeljnog kapitala nisu u jednakom pravnom položaju u odnosu na upravljanje društvom, dopušteno je ustanovljavanje razlika u pravu na prijenos dionica. Prema stajalištu Ustavnog suda, to nije u suprotnosti s vladavinom prava. Kod ustanovljenja bilo kojih razlika, pa tako i razlika u ostvarivanju prava na prijenos dionica, temeljno ustavnopravo pitanje jest pretvara li se zakonom dopuštena razlika u diskriminaciju, koja je zabranjena Ustavom.
NN 36/2007 • Ustavni sud ocjenjuje da osporene norme ne znače diskriminaciju manjinskih dioničara, jer je legitimni cilj tih normi regulacija tržišta kapitala, što je nedvojbeno u interesu Republike Hrvatske i nije se moglo postići drugim sredstvima koja bi na manje ograničavajući način utjecala na imovinska prava manjinskih dioničara.
NN 36/2007 • Zakon o trgovačkim društvima propisuje načelo da se pod istim uvjetima sa svim dioničarima mora jednako postupati, no u tumačenju i primjeni tog načela mora se uvažiti činjenica da su dionička društva zapravo društva kapitala te da pravo dioničara (i upravljačko i imovinsko pravo) ovisi o nominalnom iznosu, odnosno broju dionica koje drži (jer prema različitom iznosu odnosno broju dionica član društva različito doprinosi djelatnosti društva). Zbog toga je dioničarevo upravljačko i imovinsko pravo povezano sa visokim stupnjem rizika. Kod manjinskih dioničara radi se isključivo o riziku u vezi sa imovinskim pravom koje ostvaruju kroz posjed svojih dionica.
NN 36/2007 • 11. Ustav Republike Hrvatske u članku 49. stavku 1. Ustava utvrdio je poduzetničku i tržišnu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja, ali ih nije ustanovio kao apsolutne slobode, jer su one ograničene ovlašću države da utječe na posljedice njihovog ostvarivanja. Pri tome je razvidan interes Republike Hrvatske da se tržište kapitala regulira na način koji u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ostvarivanje te eventualno ograničavanje prava svih dioničara, pa tako i onih manjinskih.
NN 36/2007 • Hrvatski sabor na temelju članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava ima ovlaštenje da samostalno odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. To ovlaštenje podrazumijeva mijenjanje i dopunjavanje već postojećeg zakonskog uređenja, pri čemu je zakonodavac dužan uvažavati zahtjeve koji slijede iz načela vladavine prava i one kojima se štite temeljne ustavne vrednote i dobra. Stajalište je Ustavnog suda da je razrađujući svoju ustavnu ovlast zakonodavac bio ovlašten odabrati rješenja koja predlagatelji osporavaju u ovom ustavnosudskom postupku, te naknadno odrediti i urediti uvjete pod kojima glavni dioničar može zahtijevati prijenos dionica manjinskog dioničara.
NN 36/2007 • ZID ZTD-om propisani uvjeti omogućuju glavnom dioničaru poticanje i unapređivanje unutarnje strukture društva, zaštićujući pri tome manjinske dioničare od mogućih zlouporaba.
NN 36/2007 • ZID ZTD-om propisani uvjeti štite i glavnog dioničara od mogućih zlouporaba, jer manjinski dioničari na temelju članka 363. Zakona o trgovačkim društvima imaju pravo pobijati odluke glavne skupštine dioničkog društva. Pri takvom stanju stvari, npr., glavni dioničar ne bi mogao samostalno utvrđivati način isplate dividende, jer bi mali dioničari putem tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine mogli osporavati odluku glavnog dioničara da se dobit ne isplaćuje dioničarima kao dividenda nego da se ostavlja u društvu. Zbog toga manjinski dioničari tužbom za pobijanje odluke glavne skupštine mogu bitno ometati rad društva čak i u slučaju da tužba nije osnovana. Naime, za vrijeme trajanja sudskog postupka ne mogu se provoditi odluke glavne skupštine ako sud odredi privremenu mjeru zabrane provođenja odluke glavne skupštine do okončanja, u pravilu dugotrajnog, sudskog postupka, pa se time otvara mogućnost iznude, odnosno uvjetovanja glavnom dioničaru da na glavnoj skupštini donese određene odluke koje bi koristile isključivo manjinskim dioničarima.
NN 36/2007 • Stajalište je Ustavnog suda kako glavnom dioničaru stoga treba priznati pravo da nakon stjecanja 95% udjela temeljnog kapitala društva stekne i preostale dionice tog društva, uz uvjet da manjinski dioničari time ne smiju biti oštećeni.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 125/06, Broj 53/06,
Broj 113/08, Broj 112/04,
Broj 34/93, Broj 137/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE