PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 123/2008 • Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.
NN 123/2008 • Prethodne odredbe međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.
NN 123/2008 • 6.2. Polazeći od navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske, te odredbe članka 1. Protokola 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), čije su odredbe, sukladno odredbi članka 140. Ustava Republike Hrvatske, postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak.) dana 5. studenoga 1997. godine, u provedenom postupku bilo je potrebno utvrditi je li navedeno ograničenje prava vlasništva podnositelja ustavne tužbe, a koje se ogledalo u nemogućnosti korištenja obiteljske kuće, nametnulo prekomjerni teret podnositeljima ustavne tužbe.
NN 123/2008 • 7. Ustavni sud smatra osnovanom tvrdnju podnositelja da je pogrešno stajalište sudova prema kojem se u navedenoj pravnoj situaciji imaju primijeniti isključivo odredbe ZID ZPPDS. Navedene odredbe ZID ZPPDS, prema ocjeni Ustavnog suda, predstavljaju prijelazne i završne odredbe kojima se propisuje obveza Republike Hrvatske na naknadu štete u slučaju nepridržavanja rokova koji su propisani tim Zakonom, a ne i obveza Republike Hrvatske na naknadu vlasniku zbog nemogućnosti korištenja nekretnine u utuženom razdoblju, u konkretnom slučaju obiteljske kuće, dakle od dana podnošenja zahtjeva nadležnom tijelu za njezino vraćanje u posjed, te one nisu mjerodavne u konkretnom slučaju.
NN 123/2008 • 7.1. Međutim, to ne znači da samim time, kako to smatraju sudovi, ne postoji niti materijalnopravna osnova za dosuđivanje podnositeljima »naknade štete“odnosno naknade zbog nemogućnosti korištenja obiteljske kuće u utuženom razdoblju – od dana podnošenja zahtjeva za njezino vraćanje u posjed, dakle i za razdoblje prije stupanja na snagu ZID ZPPDS. Pravo podnositelja na naknadu za to razdoblje ovisit će o ocjeni suda je li podnositeljima zbog duljine razdoblja u kome su bili onemogućeni u posjedu svoje obiteljske kuće nametnut prekomjeran teret u odnosu na legitiman cilj zbog kojeg im je ona oduzeta iz posjeda. Stoga je obveza sudova da u svakom pojedinom slučaju, pri odlučivanju o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu zbog nemogućnosti korištenja nekretnine, utvrde postojanje navedenih okolnosti.
NN 123/2008 • Na temelju svega navedenog, polazeći od članka 16. Ustava i Protokola br. 1 uz Konvenciju, ocjena je Ustavnog suda da se u ovim slučajevima radi o naknadi koja vlasniku pripada zbog nemogućnosti korištenja nekretnine, koju je uzrokovala država u provedbi socijalnih mjera, poduzetih s ciljem uklanjanja posljedica ratnih zbivanja.
NN 123/2008 • 8. U pogledu visine naknade, stajalište je Ustavnog suda da je neosnovano pozivanje sudova na Odluku Vlade Republike Hrvatske od 17. travnja 2003. godine kojom je Vlada utvrdila visinu naknade za štetu koju će isplaćivati vlasnicima zbog nepridržavanja rokova propisanih odredbama ZID ZPPDS. Navedena Odluka prema ocjeni Ustavnog suda ne predstavlja općenormativni akt obvezujućeg karaktera, budući da nije obvezujuća u odnosu na vlasnike nekretnina kojima one nisu vraćene u posjed u rokovima propisanim stavcima 2. i 3. članka 16. ZID ZPPDS. Radi se o ponudi Vlade Republike Hrvatske i to za naknadu zbog nemogućnosti korištenja nekretnina vlasnika koju je uzrokovala država u provedbi socijalnih mjera poduzetih s ciljem uklanjanja posljedica ratnih zbivanja. Navedeno stajalište Ustavni sud izrazio je u rješenju broj: U-II-1953/2003 i dr. od 18. lipnja 2008.
NN 123/2008 • Sve gore navedeno, prema ocjeni Ustavnog suda, ne daje pravo podnositeljima na naknadu u visini tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1. Ustava).
NN 123/2008 • Naime, polazeći od legitimnog cilja zbog koga je u konkretnom slučaju podnositeljima bilo ograničeno pravo vlasništva obiteljske kuće te načela razmjernosti, visina naknade treba biti određena u »razumnoj vezi s vrijednošću te obiteljske kuće u čijem korištenju su vlasnici ograničeni«.
NN 123/2008 • 9. Ocjena je Ustavnog suda da se o osnovanosti tužbenog zahtjeva podnositelja u konkretnom slučaju trebalo prosuđivati na temelju odredaba Ustava Republike Hrvatske te mjerodavne odredbe Konvencije, a radi postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca, a što su nadležni sudovi propustili učiniti, čime je podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom članka 29. stavka 1. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 123/2008 • 10. Ocjenjujući osnovanost ustavne tužbe u konkretnom slučaju, Ustavni sud je imao u vidu i stajališta Europskog suda.
NN 123/2008 • 10.1. Odlučujući u povodu zahtjeva podnijetog glede povrata nekretnina koje su bile dane na privremeno korištenje nakon oslobođenja okupiranih dijelova Republike Hrvatske i naknade za njihovo korištenje, presudom Radanović protiv Hrvatske od 21. prosinca 2006. godine, Europski sud je utvrdio da je u tom slučaju došlo do miješanja u pravo podnositeljice zahtjeva na vlasništvo, ali da ona nije bila lišena svog prava vlasništva, već je to miješanje predstavljalo »kontrolu korištenja imovine u smislu 2. stavka članka 1. Protokola br. 1. Sud je prihvatio zadaću hrvatskih vlasti koje su morale postići ravnotežu između prava vlasnika i privremenih korisnika u kontekstu povratka izbjeglica i prognanika, budući se radilo o postupanju u socijalno osjetljivim stvarima. Sud je prihvatio da tuženoj državi treba priznati široku slobodu procjene, međutim, ocijenio je da vršenje diskrecionog prava države ne može za sobom povlačiti posljedice koje se ne slažu sa standardima Konvencije«.
NN 123/2008 • Zaključak je Europskog suda da hrvatske vlasti nisu postigle traženu, poštenu, ravnotežu između općeg interesa zajednice i zaštite prava podnositeljice zahtjeva na vlasništvo, te je stoga podnositeljica zahtjeva morala snositi prekomjeran pojedinačni teret i miješanje u pravo na vlasništvo, a da se to ne može smatrati razmjernim s legitimnim ciljem kojeg se željelo ostvariti. Povrijeđenim je Europski sud utvrdio članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju, ocijenivši istodobno da podnositeljica nije imala djelotvorno domaće pravno sredstvo za zaštitu svoga prava na vlasništvo zajamčenog Konvencijom, pa je došlo i do povrede članka 13. Konvencije.
NN 123/2008 • Europski sud je tom presudom, podnositeljici zahtjeva dosudio pravičnu naknadu na ime imovinske štete, uz sljedeće obrazloženje:
NN 123/2008 • »Sud smatra da je podnositeljica zahtjeva sigurno pretrpjela materijalnu štetu kao rezultat što nije imala kontrolu nad stanom od 5. studenoga 1997. godine (kad je Konvencija stupila na snagu u odnosu na Hrvatsku) do 13. siječnja 2004. godine (...).
NN 123/2008 • Glede gubitka najamnine, Sud prvo primjećuje da je podnositeljica zahtjeva već imala smještaj te je stoga razumno pretpostaviti da bi pokušala iznajmiti stan (...).«
NN 123/2008 • Za utvrđenje povrede prava vlasništva zajamčenog člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju, za Europski sud je bila bitna činjenica duljine trajanja ograničenja prava vlasništva, te je Europski sud kod odlučivanja o naknadi za utvrđenu povredu uzeo u obzir ukupno razdoblje od kada je vlasniku bilo onemogućeno korištenje njegove nekretnine.
NN 123/2008 • 10.2. U presudi Gashi protiv Hrvatske od 13. prosinca 2007. godine, Europski sud utvrdio je sljedeće:
NN 123/2008 • 11. Stoga je, utvrdivši povredu ustavnog prava podnositelja na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava, suglasno odredbama članaka 73. i 76. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) valjalo ustavnu tužbu usvojiti, ukinuti osporene odluke i predmet vratiti nadležnom sudu na ponovni postupak.
NN 123/2008 • 12. Objava odluke (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 102/95, Broj 117/01,
Broj 66/97, Broj 86/08,
Broj 101/05, Broj 43/06
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE