PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 31/2009 • Termohaline osobine zaljeva odražavaju različitu strukturu, kao posljedica dotoka slatke vode iz Raše. Unutar zaljeva, osobito u plitkim (ispod 5 m) sjevernim dijelovima salinitet može poprimiti dosta niske vrijednosti te je čitav vodeni stupac tijekom cijele godine homogen i niskog saliniteta. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode tijekom godine kreću se od najnižih tijekom veljače (9°C) do najviših tijekom kolovoza (24° C).
NN 31/2009 • Unutarnji dio zaljeva je dosta produktivan, što je posljedica donosa rijeke Raše. Dublji dijelovi zaljeva su znatno niže produktivnosti, te ih se najčešće može okarakterizirati kao oligotrofne.
NN 31/2009 • Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Proizvodno područje nalazi se u uvali Budava na jugoistoku Istarskog poluotoka. Klima je mediteranska, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna.
NN 31/2009 • Proizvodno područje omeđeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Medulinski zaljev je razgranat zaljev na južnom dijelu poluotoka Istre, oko 7 km jugoistočno od Pule. Zaljev se sastoji od dva dijela, vanjskog, otvorenog u kojem se jugoistočna granica pruža od rta Kamenjak do rta Grkove, i unutrašnjeg, manjeg, na sjeverozapadu. Oba su dijela međusobno spojena oko 400 m širokim tjesnacem. U središnjem dijelu vanjskog zaljeva dubine dopiru do 21 m, a prema pučini se smanjuju. Ulaz u unutrašnji dio zaljeva dubok je do 9 m. U unutrašnjem dijelu dubine iznose do 12 m. U vanjskom dijelu zaljeva nalazi se 7 otočića, a u unutrašnjem 2.
NN 31/2009 • Indikatorska vrsta na kojoj se prati mikrobiološka kakvoća i prisutnosti biotoksina u mesu školjkaša su dagnje.
NN 31/2009 • Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Uvala Dinjiška na otoku Pagu ima mediteransku klimu koja je posebno ugodna tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci. Tijekom zime temperatura zraka se vrlo rijetko spušta ispod ništice, a snježne padaline su rijetkost. Ljeta su vruća i uglavnom suha. Jedno od obilježja paških zima je bura, snažan vjetar sjeveroistočnog smjera koji donosi suh planinski zrak s Velebita. Nakon bure (koja puše dva do pet, rijetko više dana za redom) nastupa razdoblje mirnih i sunčanih dana.
NN 31/2009 • Proizvodno područje obilježeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Proizvodno područje nalazi se na samom kraju Velebitskog kanala.
NN 31/2009 • Područje je pod snažnim utjecajem kraških površinskih i podzemnih voda, a duž obala izviru brojne vrulje.
NN 31/2009 • Proizvodno područje omeđeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
NN 31/2009 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
NN 31/2009 • Novigradsko more je zaljev usječen duboko u kopno. Predstavlja izolirani, izrazito razveden i složen hidrogeomorfoški sustav. U središnjem dijelu sjeveroistočnog ruba Novigradskog mora je zaljev ušća rijeke Zrmanje. Navedeni akvatorij po svojim značajkama predstavlja estaurij, vrlo dinamičan sustav nešto nižeg biodiverziteta u usporedbi s drugim graničnim morskim i slatkovodnim sustavima. Za njih su značajna izrazita prostorna i vremenska kolebanja hidrografskih čimbenika.
NN 31/2009 • Nastala su u postpleistocenu, prodiranjem mora u ove kotline s neogenskim naslagama.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 88/09, Broj 143/99,
Broj 14/01, Broj 108/06,
Broj 37/08, Broj 94/93
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE