PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 143/2009 • U postupku ocjene ustavnosti zakona Ustavni sud polazi od sveobuhvatnog pristupa Ustavu, pa njegove odredbe sagledava kao jedinstvenu cjelinu. To pak znači da Ustavni sud i dvije klasične skupine prava zaštićenih Ustavom (skupinu osobnih, građanskih i političkih, odnosno skupinu socijalnih, gospodarskih i kulturnih prava) razmatra kao jedinstvenu cjelinu, odnosno kao koordinirana i jednakovrijedna zaštićena dobra.
NN 143/2009 • Polazeći od navedenog, a u okviru prigovora podnositelja zahtjeva i predlagatelja kojima oni ukazuju da je ZoPPPM, odnosno pojedine njegove odredbe u nesuglasnosti s Ustavom, Ustavni sud u sljedećim točkama, razvrstanima prema ustavnim jamstvima i načelima koja su relevantna za ocjenu ustavnosti ZoPPPM-a, odnosno prema drugim prigovorima, obrazlaže izreku ove odluke i rješenja.
NN 143/2009 • F. JEDNAKOST, ZABRANA DISKRIMINACIJE I JEDNAKOST PRED ZAKONOM (ČLANCI 3. I 14. USTAVA)
NN 143/2009 • Jednakost, (...) najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
NN 143/2009 • »Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
NN 143/2009 • Ustavni sud također utvrđuje da ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava), koje je poseban izraz jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava), ne zahtijeva jednak doprinos svakog građanina u podmirenju javnih troškova. To jamstvo zahtijeva da svaki građanin u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima bude na jednak način obvezan u pogledu financiranja općih državnih i javnih zadaća.
NN 143/2009 • Iz načela jednakosti pred zakonom za zakonodavca, ovisno o predmetu uređenja, proizlaze različite obveze koje idu od jednostavne zabrane proizvoljnog postupanja do strogog vezanja načelom razmjernosti. Nejednako postupanje može se negativno odraziti na ostvarivanje Ustavom zaštićenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Članak 14. stavak 2. Ustava stoga zahtijeva da se prema skupini adresata zakonskih normi, odnosno onima na koje se zakon odnosi, u usporedbi s nekom drugom skupinom ne postupa drugačije ako među obje skupine ne postoje razlike takve vrste i težine da se različito postupanje može opravdati. Detaljnija mjerila nije moguće pobliže odrediti na apstraktan i generalan način, već samo u odnosu na pojedina konkretna pravna područja.
NN 143/2009 • Suprotno navedenim zahtjevima, ZoPPPM ne obuhvaća sve, nego samo određene skupine poreznih obveznika. Najveći dio predlagatelja stoga osporava ustavnost ZoPPPM-a upravo sa stajališta (ne)jednakosti pred zakonom, jer je određena skupina poreznih obveznika izuzeta od plaćanja posebnog poreza u uvjetima gospodarske krize u zemlji.
NN 143/2009 • 12.1. Hrvatski sabor je na 14. sjednici 24. rujna 2009. donio Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (»Narodne novine«, broj 119/09.; u daljnjem tekstu: ZoPPPSD), kojim su obuhvaćeni primici koje ostvaruje porezni obveznik od obavljanja samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja.
NN 143/2009 • ZoPPPSD-om je uređena ista zakonodavna materija (plaćanje istovrsnog posebnog poreza u uvjetima gospodarske krize) za isto razdoblje (17 mjeseci) kao i osporenim ZoPPPM-om. U svom je očitovanju Vlada Republike Hrvatske obrazložila razloge zbog kojih se ista zakonska mjera uređuje dvama zakonima:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 143/2009 • »… Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke obuhvaćeni (su) primici koji imaju zajednička obilježja izvora dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak, a to su da predujam poreza na dohodak obračunavaju, obustavljaju i plaćaju isplatitelji primitaka kao porez po odbitku i to istodobno s isplatom primitka. Takav način obračuna predujma poreza na dohodak svojstven je i u slučaju oporezivanja dividendi i udjela u dobiti te mirovina, a na koje se, prema Zakonu o porezu na dohodak, ne plaća porez na dohodak. Slijedom navedenog, ovim Zakonom uređeno jest da se poseban porez plaća na poreznu osnovicu (neto primitak) utvrđenu po osnovi primitaka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) prema Zakonu o porezu na dohodak, po osnovi primitaka od kojih se, prema Zakonu o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak (osobito navodimo: autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti članova uprave i nadzornih odbora trgovačkih društava, primici po osnovi djelatnosti športaša, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja, konzultanata, sudskih vještaka i druge) te dividende, udjele u dobiti i mirovine na koje se ne plaća porez na dohodak.
NN 143/2009 • S druge strane, porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti (obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva) dohodak utvrđuju na temelju propisanih poslovnih knjiga. U tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ti porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dohodak na temelju rješenja Porezne uprave, a ostvareni godišnji dohodak i konačna godišnja porezna obveza utvrđuju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak i to do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu. Obzirom da je predmet Zakona plaćanje posebnog poreza na primitke koji su realno ostvareni odnosno isplaćeni (a ne pretpostavljena vrijednost), a obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja poreza jest isplatitelj primitka, razvidno jest da obveza plaćanja posebnog poreza na primitke koji su ostvareni obavljanjem samostalne djelatnosti nije mogla biti predmetom toga Zakona, već je tu materiju bilo potrebno urediti posebnim zakonom. Navedeno se odnosi i na porezne obveznike koji primitke ostvaruju po osnovi imovine i imovinskih prava, a posebno napominjemo da se dohodak i porez na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti te imovine i imovinskih prava može utvrđivati i plaćati i u paušalnom iznosu što dodatno traži poseban zakonski okvir. Dodatni razlog donošenja posebnog Zakona bilo je i određivanje razdoblja važenja zakona stoga što razdobljem važenja do 31. prosinca 2010. kako je to propisano Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, ne bi bili obuhvaćeni ostvareni primici poreznih obveznika koji dohodak utvrđuju na temelju propisanih poslovnih knjiga, obzirom da je rok podnošenja godišnjih poreznih prijava poreza na dohodak za te obveznike do 28. veljače 2011. za 2010. godinu. Stoga se, nakon razrade i analize načina obračuna, načina plaćanja, razdoblja obračuna, a prvenstveno analize financijskih efekata na gospodarstvo (poduzetničke djelatnosti obrtnika i obrtu sličnih djelatnosti), financijsko tržište, tržište kapitala, investicije, stabilnost bankarskog sektora i sl., pristupilo izradi Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke (»Narodne novine«, broj 119/09), koji je stupio na snagu 1. listopada 2009. godine te su time istovrsnim posebnim porezom obuhvaćeni svi izvori dohotka koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak.«
NN 143/2009 • 12.2. Ustavni sud ocjenjuje da je donošenjem ZoPPPSD-a otklonjen ozbiljan prigovor neustavnosti ZoPPPM-a s aspekta jednakosti svih poreznih obveznika pred zakonom i zabrane njihove diskriminacije po djelatnosti koju obavljaju. Prigovor je imao posebnu težinu zbog činjenice da je poseban porez uveden zbog gospodarske krize u Republici Hrvatskoj (članak 1. ZoPPPM-a), pa bi izuzimanje od plaćanja posebnog poreza skupine poreznih obveznika, sada obuhvaćene ZoPPPSD-om, nesporno dovelo do nesuglasnosti ZoPPPM-a s člankom 14. Ustava.
NN 143/2009 • Nadalje, polazeći od činjenice da je ZoPPPSD stupio na snagu tek 1. listopada 2009., a ZoPPPM 1. kolovoza 2009., Ustavni sud bi nedvojbeno bio dužan utvrditi da je ZoPPPM u razdoblju od 1. kolovoza 2009. do 1. listopada 2009. bio nesuglasan s člankom 14. Ustava da je zakonodavac važenje ZoPPPSD-a također protegnuo do 31. prosinca 2010., to jest do roka do kojeg važi i ZoPPPM. Zakonodavac je, međutim, važenje ZoPPPSD-a protegnuo do 28. veljače 2011., čime je u cijelosti izjednačio duljinu trajanja tog zakona s onom ZoPPPM-a (17 mjeseci). Time je ujedno izjednačio i duljinu trajanja poreznog opterećenja adresata ZoPPPSD-a s duljinom trajanja poreznog opterećenja adresata ZoPPPM-a, uslijed čega je sporno dvomjesečno razdoblje važenja ZoPPPM-a (1. kolovoza 2009. – 1. listopada 2009.) u cijelosti pravno osnaženo.
NN 143/2009 • Zaključno, dakle, donošenjem ZoPPPSD-a, kojim je propisan istovjetan porezni teret u jednakom trajanju i za skupinu poreznih obveznika koja nije obuhvaćena ZoPPPM-om (17 mjeseci), prestali su postojati razlozi na kojima se temeljio prigovor o nesuglasnosti ZoPPPM-a s člankom 14. Ustava.
NN 143/2009 • Stoga je Ustavni sud u točki III. izreke ove odluke i rješenja utvrdio da je ZoPPPM u suglasnosti s člankom 14. Ustava od dana njegova stupanja na snagu (1. kolovoza 2009.), koja je suglasnost pravna posljedica stupanja na snagu ZoPPPSD-a. Prava propisana člancima 58. i 59. Ustavnog zakona u takvoj pravnoj situaciji nisu ostvariva.
NN 143/2009 • Ustavni sud na kraju napominje da se u ovoj točki ograničio na ocjenu nesuglasnosti cjelokupnog ZoPPPM-a s Ustavom s aspekta članka 14. Ustava. O specifičnoj nesuglasnosti članka 5. stavka 1. ZoPPPM-a s člankom 14. stavkom 1. Ustava (uređenje uvedenih poreznih stopa suprotno zabrani diskriminacije po socijalnom podrijetlu i imovini), koju u svom zahtjevu ističe podnositelj, Ustavni sud se očituje u točki 14.3. obrazloženja ove odluke i rješenja.
NN 143/2009 • G. SOCIJALNA DRŽAVA I NAČELO SOCIJALNE PRAVDE (ČLANCI 1. I 3. USTAVA)
NN 143/2009 • Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva … socijalna država.
NN 143/2009 • 13.1. Socijalna država konstitutivni je element europskog ustavnog identiteta, što potvrđuje i Ustav Republike Hrvatske. On se ubraja u skupinu tzv. socijalno svjesnih ustava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 143/06, Broj 46/08,
Broj 8/99, Broj 54/05,
Broj 40/09, Broj 49/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE