PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 90/2005 • – ugovor o radu kod istog poslodavca trajao je neprekidno najmanje dvije godine;
NN 90/2005 • – razlog za otkaz ugovora nije skrivljeno ponašanje radnika (što znači da su od prava na otpremninu isključeni radnici kojima je ugovor o radu otkazan zbog njihovog ponašanja – pravo na otpremninu imat će radnici kojima poslodavac otkazuje redovito zbog poslovno uvjetovanih razloga (čl. 106. stavak 1., alineja 1.) ili zbog osobno uvjetovanih razloga (čl. 106. stavak 1., alineja 2.), izvanredno zbog drugih osobito važnih činjenica (čl. 107., npr. zbog likvidacije) i kada poslodavac otkazuje ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora (članak 114. ) u slučaju da radnik ne prihvati ponudu izmijenjenog ugovora, a osnova otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika).
NN 90/2005 • U razdoblje neprekinutog rada smatra se prema odredbama Zakona o radu vrijeme koje je radnik bio odsutan zbog korištenja prava po osnovi zaštite majčinstva ili je radnik za to vrijeme radio skraćeno radno vrijeme (članak 68. ). U to razdoblje ubraja se i vrijeme koje je radnik proveo na radu u inozemstvu, kad ga poslodavac uputi na rad u trgovačko društvo ili drugo poduzeće u vlasništvu tog poslodavca (članak 121. stavak 2.). Kontinuitet neprekinutog trajanja radnog odnosa postoji i ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće ili dio poduzeća, a time i ugovori o radu radnika koji rade u tom dijelu koji je predmet prenošenja (članak 129. ).
NN 90/2005 • Mirovanje radnog odnosa npr. neplaćeni dopust (članak 50.) ili vojna služba (članak 225. ) ne smatra se, prema odredbama Zakona o radu, prekidom radnog odnosa, ali se ne uzima niti u vrijeme neprekinutog rada. Kod utvrđivanja vremena neprekinutog rada u tom slučaju uzima se u obzir vrijeme prije mirovanja i nakon povratka na rad.
NN 90/2005 • Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, pri čemu je Zakonom o radu (članak 118. stavak 2.) propisan iznos ispod kojeg se otpremnina ne može ugovoriti ili odrediti, odnosno iznos kojeg poslodavac mora isplatiti radniku ako iznos otpremnine nije ugovoren, odnosno propisan. Ujedno Zakon o radu (članak 118. stavak 3. ) ograničava to zakonsko pravo na najviše šest prosječnih mjesečnih plaća, ukoliko zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drugačije, za radnike povoljnije rješenje.
NN 90/2005 • 7. Razmatrajući osporenu odredbu sa stajališta u točki 5. obrazloženja navedenih ustavnih načela kao i navode predlagatelja, Ustavni sud je ocijenio da osporena odredba članka 118. stavka 1. Zakona o radu nije u nesuglasju s Ustavom. Prije svega, valja imati u vidu odredbu članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava koja daje ovlast zakonodavcu da samostalno odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Pri uređivanju tih odnosa zakonodavac je dužan uvažavati zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote.
NN 90/2005 • U okviru njegove samostalnosti i Ustavom mu utvrđene nadležnosti, zakonodavac je, prema stajalištu Ustavnog suda, donoseći na osnovi ustavnih ovlasti Zakon o radu, kao zakon općeg značaja kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, imao pravo propisati uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi radnik ostvario pravo na otpremninu.
NN 90/2005 • 7.1. Navodi predlagatelja koji se svode na tvrdnju da radnik može kod istog poslodavca ostvariti višegodišnji rad s prekidima bez mogućnosti ostvarivanja prava na otpremninu, zbog stalnog otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca te ponovnog zapošljavanja istog radnika, prema ocjeni Ustavnog suda nisu utemeljeni na odredbama Zakona o radu. Naime, prema odredbama Zakona o radu poslodavac mora dati otkaz ugovora o radu u pisanom obliku te je dužan taj otkaz obrazložiti (članak 111.). U smislu odredbi članka 106. stavka 1. (redoviti otkaz) i članka 107. stavka 1. (izvanredni otkaz) Zakona o radu, poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog, pri čemu je teret dokazivanja da takav opravdani razlog postoji na poslodavcu (članak 112. stavak 1.). Odredbama Zakona o radu propisan je i postupak otkazivanja te zaštita prava radnika iz radnog odnosa.
NN 90/2005 • Iz navoda predlagatelja također proizlazi da predlagatelj osporava primjenu odredbe članka 118. stavka 1. Zakona o radu. Ustavni sud posebno ističe da prema mjerodavnim odredbama Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), u ustavnosudskom postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, Sud nije nadležan ocjenjivati primjenu osporenog zakona. Primjena zakona ili njegovih pojedinih odredaba može biti predmetom ocjene samo u postupku koji je pred Ustavnim sudom pokrenut ustavnom tužbom.
NN 90/2005 • Takvo stajalište Sud je zauzeo u rješenju broj: U-I-1455/2001 od 24. studenoga 2004. godine (»Narodne novine«, broj 175/04. ).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 90/2005 • 7. 2. Što se tiče navoda predlagatelja o nemogućnosti ostvarivanja prava na otpremninu radnika koje poslodavac »ustupa« drugom poslodavcu, pa ih nakon nekog vremena ponovo zapošljava raniji poslodavac, Ustavni sud ističe da takva mogućnost, kako je tumači predlagatelj, prema odredbama Zakona o radu ne postoji. Već je navedeno da prema članku 129. stavku 1. Zakona o radu ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće ili dio poduzeća (pogon), na novog poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje je predmet prenošenja, te da u tom smislu postoji kontinutitet neprekinutog trajanja radnog odnosa.
NN 90/2005 • Druga je pravna situacija na koju se odnose članci 119. i 120. Zakona o radu (na koji se predlagatelj poziva), a koji propisuju postupak u slučaju potrebe otkazivanja radnog odnosa većeg broja radnika (zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga – poslovno uvjetovani otkaz). Poslodavac je u tom slučaju obvezan sačiniti program zbrinjavanja viška radnika uz suradnju radničkog vijeća i nadležne službe zapošljavanja, s ciljem pronalaženja mogućnosti za nastavak rada radnika, tj. mjera koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu te ublažile štetne posljedice otkaza ugovora o radu (članak 119. stavak 4. ). Mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugoga poslodavca jedna je od tih mjera, te dio obveznog sadržaja programa zbrinjavanja viška radnika. Tek ukoliko tim mjerama nije moguće radnicima osigurati zaposlenje, može im se otkazati ugovor o radu, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o radu (članak 120. stavak 2.), uključujući dakle i pravo na otpremninu.
NN 90/2005 • 7.3. Slijedom svega navedenog, i navode predlagatelja o nejednakom položaju radnika kojima je »prekid rada« nastupio prije stupanja na snagu Zakona o radu, Ustavni sud smatra ustavnopravno neutemeljenim. U režimu promjene propisa na način da novi propis uređuje istu materiju na drugačiji način, pitanje onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do donošenja novoga, rješavaju prijelazne odredbe. Odredbe članka 103. Zakona o radnim odnosima odnose se na prava radnika izabranih na funkcije ili upućenih na određene poslove, čije obavljanje zahtjeva da privremeno prestane raditi u organizaciji odnosno kod poslodavca. Odredbom članka 234. Zakona o radu, koja je svrstana u prijelazne i završne odredbe, propisano je da radnici čiji radni odnos miruje, u skladu s propisima važećima do dana početka primjene Zakona o radu, a koji po Zakonu o radu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju pravo u skladu s propisima važećim do dana početka primjene Zakona o radu, vratiti se na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajuće poslove, u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana početka primjene Zakona o radu.
NN 90/2005 • O institutu »mirovanja« radnog odnosa vezano za utvrđivanje vremena neprekinutog rada, navedeno je u točki 6. obrazloženja ovog rješenja.
NN 90/2005 • 7.4. Polazeći od svega navedenog, stajalište je Suda da zakonodavac nije povrijedio načelo vladavine prava i jednakosti time što je kao jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na otpremninu propisao »neprekidni rad« u trajanju od dvije godine kod istog poslodavca.
NN 90/2005 • 8. Slijedom iznijetog, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao pod točkom I. izreke.
NN 90/2005 • 9. Predlagatelj je osporio suglasnost s Ustavom odredbe članka 227. stavka 5. Zakona o radu kojom je propisano:
NN 90/2005 • (5) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, radniku iz stavka 1. ovoga članka, nakon povratka na rad razdoblje mirovanja radnog odnosa ubraja se u neprekinuto trajanje radnog odnosa. (...)«
NN 90/2005 • Odredba članka 227. brisana je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 114/03. ); člankom 72. tog zakona propisano je:
NN 90/2005 • 10. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba članka 227. stavka 5. Zakona o radu više nije na snazi, pa je dopisom od 14. listopada 2003. godine pozvao predlagatelja da se izjasni ostaje li kod prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom navedene odredbe Zakona o radu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 77/09, Broj 114/08,
Broj 67/07, Broj 105/93,
Broj 117/01, Broj 155/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE