PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 83/2007 • Ustav Republike Hrvatske, u članku 33., propisuje da strani državljanin i osoba bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava. Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine 25 i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. godine 26 (dalje: Ženevska konvencija), koji uređuju pružanje međunarodne zaštite osobama koje su izbjegle iz države podrijetla zbog opravdanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili izraženog političkog mišljenja.
NN 83/2007 • Republika Hrvatska primjenjivala je odredbe Ženevske konvencije i prije donošenja Zakona o azilu i to na temelju Zakona o kretanju i boravku stranaca. Prvi zahtjev za odobrenje azila u našoj zemlji podnijet je 1997. godine. Jednako tako, Republika Hrvatska je, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu te krize u Makedoniji, zbrinula ogroman broj izbjeglica, unatoč činjenici da je skrbila o stotinama tisuća prognanika s tada okupiranog područja naše države.
NN 83/2007 • Hrvatski sabor donio je 2003. godine Zakon o azilu, koji je uglavnom usklađen s relevantnim međunarodnim dokumentima, a stupio je na snagu 1. srpnja 2004. godine. Njime se propisuju načela, uvjeti i postupak za priznavanje azila i odobravanja privremene zaštite kao i status, prava i obveze tražitelja azila, azilanata i stranaca kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj, te uvjeti za prestanak navedenih statusa. Sukladno navedenom Zakonu sredinom studenoga 2006. godine zabilježen je prvi priznati status azilanta, čime je Republika Hrvatska potvrdila potpunu primjenu Ženevske konvencije. Obzirom da Zakon jamči azilantu uključivanje u društvo, što obuhvaća niz prava (pravo na školovanje, rad, smještaj, novčanu pomoć, zdravstvenu zaštitu i drugo), potrebno je aktivno uključivanje državnih tijela u čiji djelokrug rada ulaze navedeni poslovi kao i tijela lokalne samouprave.
NN 83/2007 • O zahtjevu tražitelja azila u prvom stupnju odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Žalba protiv upravnog akta može se podnijeti Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata. Sudska zaštita može se ostvariti pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, no tužba nema suspenzivan učinak.
NN 83/2007 • Postupak po zahtjevu tražitelja azila uključuje podroban intervju uz nazočnost prevoditelja, kao i uvid u prikupljene podatke o zemlji podrijetla tražitelja azila.
NN 83/2007 • Tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za azil, država je dužna tražiteljima azila osigurati smještaj u prihvatilištu za tražitelje azila. Ukoliko imaju vlastita sredstva ili mogućnosti, tražitelji azila mogu tijekom postupka stanovati izvan prihvatilišta, na privatnoj adresi. Za potrebe smještaja tražitelja azila uređeno je prihvatilište u Kutini. Prihvatilište u Kutini ima kapacitet smještaja 80-100 osoba, a tražiteljima azila je u prihvatilištu osigurana prehrana, zdravstvena zaštita i osnovne higijenske potrepštine. U Prihvatilištu su osim smještajnih kapaciteta, uređeni i prostori za rad nevladinih organizacija, dječja igraonica, sportska dvorana i liječnička ordinacija. Tražitelji azila koji nemaju vlastita novčana sredstva, preko Centra za socijalnu skrb primaju novčanu pomoć.
NN 83/2007 • Radi potrebe da Republika Hrvatska izgradi institucije sposobne primijeniti Ženevsku konvenciju i Zakon o azilu, u razdoblju ožujak 2003. – svibanj 2005., proveden je projekt »Reforma azila«, financiran sredstvima iz CARDS programa. Provedbom Projekta tijela državne uprave, sudbena tijela (Upravni sud), ali i organizacije civilnog društva (Hrvatski crveni križ, Hrvatski pravni centar), osposobljeni su provoditi pravičan i učinkovit azilni postupak i štititi osnovna ljudska prava tražitelja azila i azilanata. U okviru programa CARDS 2004 planiran je nastavak ovih aktivnosti i daljnje jačanje sustava azila u Hrvatskoj kroz projekt »Reforma azila II«.
NN 83/2007 • Od 1997. do 30. lipnja 2004. godine zahtjev za azil podnijela su ukupno 362 tražitelja azila. Od početka primjene Zakona o azilu (1. srpnja 2004. godine), do 31. prosinca 2006. godine, zahtjev za azil podnijelo je 358 stranaca. Obzirom da je još uvijek relativno malen broj tražitelja azila, za zaključiti je da Hrvatska još nije odredišna država za ovu kategoriju stranaca. Imajući u vidu status Hrvatske kao zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, te trendove u novim zemljama članicama, očekuje se da će broj tražitelja azila znatno porasti u slijedećem razdoblju.
NN 83/2007 • Prikaz broja tražitelja azila po godinama, od 1997. do 2006. godine
NN 83/2007 • Azil u Republici Hrvatskoj najčešće traže državljani Srbije, Palestine, Irana, Iraka, Pakistana, Bangladeša, zemalja zapadne Afrike i država nastalih raspadom bivšeg SSSR-a.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 83/2007 • Prateći migracijska kretanja može se zaključiti da su ona poprimila globalni karakter, utječući u većoj ili u manjoj mjeri na unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te na bilateralne i regionalne odnose. Migranti dolaze iz različitih ekonomskih, kulturnih i socijalnih okruženja, a zadaća je države da, radi održavanja socijalne kohezije, razvija politiku, mjere i inicijative koje olakšavaju integraciju stranaca u društvo. Ovime se postiže da stranci postaju funkcionalni članovi društva i da sudjeluju u razvoju zajednice u kojoj žive. Štoviše, punim uključivanjem stranaca, koji imaju stalni boravak na njezinom teritoriju, u svakodnevni život zajednice u kojoj prebivaju i sâma zajednica stječe maksimalni dobitak. Integracija stranaca je dvosmjeran proces te zahtijeva međukulturalnu komunikaciju i upoznavanje stranaca s društvom u kojem žive, kao i upoznavanje okoline s njima.
NN 83/2007 • Sukladno navedenom, cilj integracije je izgradnja okružja utemeljenog na jednakosti, pravednosti, uvažavanju i postizanju pojedinačne i zajedničke koristi. U svrhu postizanja tog cilja, potrebno je omogućiti strancima da dostignu svoj puni potencijal kao članovi društva, da pridonose zajednici, kao i stvoriti uvjete koji će im omogućiti preuzimanje prava i izvršavanje dužnosti kao članova zajednice.
NN 83/2007 • Da bi se prethodno rečeno postiglo, neophodno je stvoriti pravni okvir koji će omogućiti integraciju u hrvatsko društvo, te stvoriti poticajno okruženje sprječavajući diskriminaciju i ksenofobiju te promičući međukulturalni dijalog. Navedeno zahtijeva sveobuhvatan pristup državnih institucija, nevladinih organizacija kao i vlasti na lokalnoj razini.
NN 83/2007 • Prilikom izrade pravnog okvira za područje integracije migranata, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na sljedeća područja: status stranaca te prava i dužnosti koja proizlaze iz navedenog, zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, očuvanje kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta, pristup medijima. Među najvažnijim uvjetima za integraciju stranaca u društvo su: pristup tržištu rada, pristup sustavu školstva, zdravstvenog i socijalnog osiguranja te suradnja sa zemljama podrijetla.
NN 83/2007 • Stoga, treba predvidjeti i, kroz suradnju svih vladinih i nevladinih tijela i organizacija, provoditi projekte kojima će se strancima omogućiti učenje hrvatskog jezika, organizirati tečajeve i druge obrazovne programe za daljnje školovanje i profesionalno usavršavanje, informiranje stranaca o njihovim pravima i dužnostima, upoznavanje stranaca s hrvatskom poviješću, kulturom i ustavnim uređenjem, a sve radi što bržeg uključivanja u kulturni i gospodarski život Republike Hrvatske.
NN 83/2007 • Prilikom izrade projekata treba imati u vidu da se problematika integracije ne može uspješno provoditi bez uzimanja u obzir šireg socijalnog, političkog i ekonomskog konteksta u kojem se ona odvija, a od iznimne je važnosti, u provedbi zakonskih odredbi kojima su uređeni status stranaca, te njihova prava i dužnosti, osigurati svakodnevnu i efikasnu suradnju tijela državne uprave koja su nadležna za zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, očuvanje kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta stranaca, pristup medijima i sl. Dobra suradnja državnih tijela i nevladinih udruga također pridonosi kvalitetnijem ostvarivanju prava stranaca.
NN 83/2007 • U tom smislu potrebno je osigurati jednaka socijalna, gospodarska i građanska prava, pravo na slobodu izražavanja kulturnog identiteta kroz osiguravanje poštivanja integriteta i dostojanstva svakog pojedinca i očuvanja vlastite kulture u skladu sa zakonima i temeljnim vrednotama Republike Hrvatske.
NN 83/2007 • Obzirom da se kod nezakonitih migracija, prema prirodi stvari, može govoriti samo o relativnim, a ne i o egzaktnim pokazateljima, raščlamba stanja na području nezakonitih migracija temelji se na četiri osnovne vrste prekršaja koje čine stranci (nezakonit prelazak državne granice, nezakoniti boravak, nezakoniti rad i neposjedovanje putne isprave).
NN 83/2007 • Tijekom 2006. godine ukupno je zabilježeno 11.662 prekršaja, sukladno odredbama Zakona o strancima, u odnosu na 10.080 prekršaja iz 2005. godine, što je povećanje za 15,7%. Od navedenog broja prekršaja iz 2006. godine, 5.665 bilo je zbog nezakonitog prelaska državne granice, 1.983 zbog nezakonitog boravka, 1.733 zbog neposjedovanja putne isprave i 2.281 zbog nezakonitog rada.
NN 83/2007 • Posljednjih godina bitno je smanjen broj stranaca koji pokušavaju nezakonito ući, te kraće vrijeme ostati ili proći kroz Republiku Hrvatsku. Broj nezakonitih prelazaka državne granice počeo se povećavati od 1996. godine, a izrazito se povećao 2000. godine. Te godine prekršajno je kažnjeno ukupno 24.180 stranih državljana. U 2001. godini broj nezakonitih prelazaka državne granice smanjen je na 17.038. U 2002. godini taj broj je pao na 5.415, a 2003. godine u nezakonitom prelasku državne granice zabilježeno je 4.311 stranih državljana. U sljedeće dvije godine zabilježen je lagani porast nezakonitih prelazaka, na 4.438 u 2004. i 5.169 u 2005. godini, da bi se taj trend nastavio i u 2006. godini: ukupno 5.665 osoba.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 133/07, Broj 51/07,
Broj 37/06, Broj 84/07,
Broj 88/05, Broj 3/00
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE