PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 83/2007 • Najveći broj osoba zatečenih u nezakonitom prelasku državne granice bili su državljani bivše države Srbije i Crne Gore (pretežito etnički Albanci s Kosova), a iza njih slijede državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Turske, Moldove i Rumunjske. Općenito, državljani zemalja jugoistočne Europe (izuzev Grčke), čine preko 90% svih nezakonitih migracija u Republici Hrvatskoj. Državljani bivše Srbije i Crne Gore te Albanije (uglavnom se radi o etničkim Albancima) prednjače po broju nezakonitih prelazaka državne granice, a državljani BiH po nezakonitom radu. Iz toga je razvidno da je za migrante iz BiH, Republika Hrvatska odredišna zemlja, a da su nezakonite migracije državljana bivše SiCG i Albanije, još uvijek tranzitnog karaktera.
NN 83/2007 • Uzevši u obzir pokazatelje i procjene o nezakonitim migracijama, te mali broj migranata koji potječu izvan europskog prostora, za zaključiti je da migracije koje prolaze ili potječu iz zemalja regije, odnosno Balkanskog poluotoka ili jugoistočne Europe (tzv. balkanska ruta), u odnosu na jaku sjevernu (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) i sredozemnu rutu (Grčka, Italija, Španjolska), nisu značajnije zastupljene. Od stranaca iz kruga izvaneuropskih zemalja, u 2006. godini, najbrojniji su bili državljani Palestine (34) i Kine (15). Međutim, za ove skupine karakteristično je da se nakon otkrivanja migracijska ruta prekida, a također ne postoji pravilnost u intenzitetu, brojnosti, te zastupljenosti po državljanstvima.
NN 83/2007 • U 2006. godini ukupno je zabilježen 1.983 prekršaj vezan uz nezakoniti boravak u Republici Hrvatskoj, što je u odnosu na 1.561 prekršaj iz 2005. godine povećanje za 27%. Od ukupnog broja, 87% (1.727 prekršaj) odnosi se na državljane jugoistočne Europe, od čega je najviše državljana Bosne i Hercegovine (502), bivše Srbije i Crne Gore (496), Albanije (444), Moldove (102) i Makedonije (95).
NN 83/2007 • U 2006. godini Državni inspektorat i policija su, usprkos zakonskih i drugih ograničenja, poduzimali vrlo opsežne aktivnosti na području kontrole zakonitosti rada stranaca. Od 2.281 prekršaja zbog nezakonitog rada, 2.130 (92%) počinili su državljani zemalja iz jugoistočne Europe, pri čemu su najviše državljani BiH (1.993), bivše Srbije i Crne Gore (81), Rumunjske (26) i Makedonije (24). Nadležni sudovi strancima su izrekli 754 zaštitne mjere protjerivanja, a protiv poslodavaca je podnijeto 1.561 izvješće. Kako se vođenje postupaka pred sudovima protiv stranaca zbog nezakonitog rada, radi neusklađenosti između Zakona o prekršajima i Zakona o strancima, u značajnijoj mjeri pokazalo nesvrsishodnim, u velikom broju slučajeva donijeto je rješenje o otkazu boravka, neovisno o sudskim postupcima. Ukupno je zbog nezakonitog rada otkazan boravak za 1.046 stranaca. Od ukupnog broja slučajeva nezakonitog rada u 2006. godini, 191 postupak završio je prisilnim udaljenjem stranaca.
NN 83/2007 • Republika Hrvatska ima potpisana 24 ugovora o ponovnom prihvatu nezakonitih migranata (readmisiji) s 26 država (zajednički je ugovor sa zemljama Beneluksa), od kojih 17 sporazuma s državama članicama Europske unije. Većina ovih ugovora (njih 17) usklađena je s EU obrascem readmisijskih ugovora, dok 7 ugovora još nije usklađeno. Najveću važnost, obzirom na nacionalnu strukturu i putne pravce nezakonitih migranata, imaju oni potpisani sa susjednim državama.
NN 83/2007 • Za Hrvatsku je izuzetno važan Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak nezakonit, i njemu pripadajući Protokol o provedbi Sporazuma, obzirom da Republika Hrvatska ima liberalni vizni sustav prema državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Turske, što je imalo za posljedicu da je veliki broj državljana upravo tih država zatečen pri pokušaju nezakonitog izlaska iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju. Slijedom toga, broj stranaca prihvaćenih readmisijom od Slovenije bio je, u 2003. godini 1.660, tijekom 2004. godine 1.470, tijekom 2005. godine 1.827, a 2006. godine 1.834.
NN 83/2007 • Od velike je važnosti i Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak na državnom području druge države protuzakonit, iz razloga što s područja Srbije, odnosno Crne Gore u Republiku Hrvatsku ulazi najviše nezakonitih migranata. Ostvarivanjem neovisnosti Crne Gore, formalno pravno otvoreno je pitanje daljnjeg postojanja i primjene readmisijskog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije. Nadalje, posebno je pitanje, koje i dalje ostalo otvoreno, budući statusa Kosova. Bez obzira na konačno rješenje, izvjesno je da će Kosovo u doglednoj budućnosti ostati izvor i područje s kojega će dolaziti i preko kojega će prolaziti veliki broj nezakonitih migranata.
NN 83/2007 • Vezano uz provedbu Ugovora s Republikom Srbijom, pojavljuju se brojni problemi u provedbi zbog podjele nadležnosti, stoga je Republika Hrvatska tijekom kolovoza 2006. godine pokrenula prijedlog za sklapanje novih zasebnih readmisijskih ugovora sa Srbijom, odnosno Crnom Gorom.
NN 83/2007 • I u primjeni odgovarajućeg readmisijskog dokumenta s Bosnom i Hercegovinom postoje određeni problemi jer, među ostalim, u praksi na bosanskohercegovačkoj strani nema jednog središnjeg državnog tijela, nadležnog za provedbu Sporazuma.
NN 83/2007 • Cilj je migracijske politike stvoriti jedinstveni i sustavni pristup pitanju migracija, kako bi se osigurao:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 83/2007 • – transparentan i učinkovit sustav upravljanja zakonitim ili slobodnim migracijama pojedinaca, poticajan za nacionalni razvoj i gospodarski rast,
NN 83/2007 • – pravedan i suvremen sustav kompenziranja zahtjeva koji proizlaze iz problema prisilnih migracija,
NN 83/2007 • – jasan, transparentan i učinkovit sustav kontrole i sprječavanja nezakonitih migracija.
NN 83/2007 • Kako bi se ovakva politika mogla učinkovito provoditi nužno je u zakonodavnom i institucionalnom smislu osigurati u Republici Hrvatskoj:
NN 83/2007 • Ousklađenost pravnog uređenja migracija s pravnim stečevinama Europske unije, odnosno s međunarodnim standardima;
NN 83/2007 • Ousvajanje integracijske politike čiji su ciljevi zasnovani na temeljnim načelima i vrednotama ravnopravnosti, slobode i uzajamnosti;
NN 83/2007 • Ounapređenje politike azila, koja će posebnu pozornost posvetiti:
NN 83/2007 • uspostavi učinkovite zaštite i pomoći izbjeglicama putem dosljednog poštivanja pravičnosti pri traženju i ostvarivanju prava na azil,
NN 83/2007 • stvaranju primjerenih kapaciteta za prihvat i smještaj tražitelja azila,
NN 83/2007 • sigurnosti djece i žena izbjeglica te drugih ranjivih kategorija izbjeglica,
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 21/04, Broj 12/07,
Broj 54/98, Broj 76/09,
Broj 55/94, Broj 59/93
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE