PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 96/2006 • Ustavni sud na kraju napominje da se podnositeljičine tvrdnje o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju odnose isključivo na problem vezan uz njezin državljanski status, što nije predmet ovog ustavnosudskog postupka.
NN 96/2006 • Isto tako, podnositeljičini naknadni navodi, sadržani u dopisu Ustavnom sudu od 22. svibnja 2002. godine, a vezani uz sudski postupak broj: P-11160/01 koji se po tužbi podnositeljice vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu, nisu ustavnopravno relevantni u ovom ustavnosudskom postupku, jer se također odnose na problem vezan uz njezin državljanski status.
NN 96/2006 • Konačno, članak 19. stavak 1. Ustava, čiju povredu podnositeljica također ističe u ustavnoj tužbi, ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u smislu odredbe članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona.
NN 96/2006 • 7. Iz navedenih razloga, na temelju članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
NN 96/2006 • 8. Unatoč činjenici da podnositeljičin državljanski status nije predmet ovog ustavnosudskog postupka, zbog povezanosti osporenog rješenja o poništenju prethodno joj izdane putovnice s njezinim državljanskim statusom, Ustavni sud smatra potrebnim napomenuti sljedeće:
NN 96/2006 • U razdoblju od 1945. do 1991. godine donesena su tri zakona o hrvatskom republičkom državljanstvu: Zakon o državljanstvu Narodne Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/50.), Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/65.) i Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 32/77.). Početno stjecanje republičkog državljanstva (1945. godine) bilo je regulirano saveznim Zakonom o državljanstvu Demokratske Federativne Jugoslavije od 23. kolovoza 1945. godine, koji je stupio na snagu 28. kolovoza 1945. godine. Poslije donošenja Ustava FNRJ iz 1946. godine taj je zakon pretrpio manje izmjene, pa je Zakonom o potvrdi i izmjenama usuglašen s Ustavom i objavljen pod nazivom Zakon o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (»Službeni list FNRJ«, broj 54/46.).
NN 96/2006 • Nakon raspada bivše SFRJ i stvaranja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska donijela je novi Zakon o hrvatskom državljanstvu, koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine. U prijelaznoj odredbi članka 30. stavka 1. tog Zakona propisano je:
NN 96/2006 • Hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu ovoga zakona.
NN 96/2006 • Prema tome, za utvrđenje smatra li se podnositeljica hrvatskom državljankom po sili članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu na dan 8. listopada 1991. godine, mjerodavni su propisi o državljanstvu koji su vrijedili na području Republike Hrvatske u vrijeme njezina rođenja.
NN 96/2006 • Podnositeljica je rođena 13. lipnja 1964. godine u Z. U vrijeme njezina rođenja roditelji su joj bili republički državljani bivše Socijalističke Republike Makedonije.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 96/2006 • Sukladno navedenom, podnositeljica pripada skupini osoba – državljana bivše SFRJ – rođenih između 28. kolovoza 1945. i 31. prosinca 1964., čije je (bivše) republičko državljanstvo bilo uređeno Zakonom o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. godine i Pravilnikom za izvršenje Zakona o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. godine, a na području Hrvatske i Zakonom o državljanstvu Narodne Republike Hrvatske iz 1950. godine.
NN 96/2006 • Iz dostavljenih je spisa razvidno da je na temelju mjerodavnih odredbi Zakona o državljanstvu SFRJ (»Službeni list SFRJ«, broj 57/76.) i Zakona o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 32/77.), nadležno upravno tijelo upisalo podnositeljicu 4. veljače 1987. godine u knjigu državljana Socijalističke Republike Hrvatske, za matično područje Grad Zagreb, pod rednim brojem 545938, s napomenom da je podnositeljica republička državljanka Socijalističke Republike Makedonije.
NN 96/2006 • Ustavni sud je utvrdio da je podnositeljica pravilno i u skladu s mjerodavnim zakonom upisana 1978. godine u knjigu državljana Socijalističke Republike Hrvatske kao republička državljanka Socijalističke Republike Makedonije. Stoga se podnositeljica na dan 8. listopada 1991. godine nije mogla smatrati hrvatskom državljankom po sili članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Budući da je podnositeljica bila strana državljanka, nezakonito joj je u Republici Hrvatskoj izdana domovnica, a potom i putovnica.
NN 96/2006 • 10. Iz dostavljene dokumentacije MUP-a razvidno je da se majka podnositeljice (a ne sama podnositeljica) obraćala brojnim dopisima nadležnim tijelima državne vlasti u Republici Hrvatskoj, ali i mnogim nevladinim organizacijama te sredstvima javnog priopćavanja, radi problema vezanih uz državljanski status njezinih kćeri (od kojih je jedna podnositeljica ustavne tužbe). Iz dokumentacije je također razvidno da je majka podnositeljice višekratno – pismeno i usmeno – obavještavana da je njezinoj kćeri (podnositeljici ustavne tužbe) hrvatska domovnica izdana pogreškom. Ujedno je majka podnositeljice upućivana da njezine kćeri imaju pravo podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo prirođenjem.
NN 96/2006 • Primjerice, u dopisu MUP-a, broj 511-01-42-59190/98 od 13. studenoga 2000. godine, upućenom Lj. G. (majci podnositeljice) navedeno je sljedeće:
NN 96/2006 • Isto tako, u dopisu MUP-a, broj: 511-01-73-59190/98. od 31. svibnja 2001. godine, upućenom Lj. G. (majci podnositeljice) navedeno je sljedeće:
NN 96/2006 • Nadalje, u dopisu MUP-a, broj: 511-01-73-14430/2-2005 od 24. veljače 2005. godine, upućenom Lj. G. (majci podnositeljice) navedeno je sljedeće:
NN 96/2006 • 11. Razmatrajući državljanski status podnositeljice ustavne tužbe s aspekta članka 9. stavka 2. Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o oduzimanju hrvatskog državljanstva podnositeljici. Iz mjerodavne dokumentacije posve je razvidno, naime, da podnositeljica nikada nije stekla hrvatsko državljanstvo, pa joj se ono nije moglo ni oduzeti u smislu članka 9. stavka 2. Ustava.
NN 96/2006 • 12. U konkretnom slučaju radi se o očitoj (gruboj) pogrešci službene osobe u nadležnom upravnom tijelu, koja je podnositeljici ustavne tužbe – stranoj državljanki – nezakonito izdala domovnicu (nakon čega joj je izdana i putovnica).
NN 96/2006 • Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a koja nema svojstva upravnog akta, već uvjerenja. Drugim riječima, domovnicom se ne stječe hrvatsko državljanstvo, jer ona ne proizvodi nikakve neposredne pravne učinke. S druge strane, poništenje putovnice (koja je podnositeljici izdana na temelju nezakonito izdane domovnice, zbog čega je i uslijedilo njezino poništenje), ne znači da je podnositeljici oduzeto hrvatsko državljanstvo, kao što to ona pogrešno ističe u ustavnoj tužbi.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 91/09, Broj 10/99,
Broj 141/09, Broj 106/02,
Broj 71/07, Broj 52/91
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE