PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 37/2008 • Zahtjev odnosno tužba za naknadu štete podnosi se u roku 15 dana od dana kad je oštećeni saznao za štetu, a najkasnije u roku 60 dana kad je šteta učinjena.
NN 37/2008 • 4.2. Valja istaći da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o lovu (»Narodne novine« broj 10/94., 22/94., 5/95., 25/96., 33/97., 44/98., 29/99. i 14/01.), kojim su, člankom 85., sporovi u svezi s naknadom štetom nanesenom divljači »dani«u nadležnost redovnih sudova. U prijelaznim i završnim odredbama u članku 114. propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o lovstvu, osim odredaba članaka 35. i 36. koje ostaju na snazi šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Međutim, u prijelaznim i završnim odredbama toga zakona ne postoji izričita zakonska odredba koja bi uređivala tzv. zatečene pravne situacije i odnose, odnosno situacije i odnose koji su započeti za vrijeme stupanja na snagu ranijeg zakona, ali nisu dovršeni do stupanja na snagu onog kasnijeg. Stajalište je Ustavnog suda, a koje je izraženo u odluci U-I-2418/2001, U-I-399/2007 od 11. srpnja 2007. (»Narodne novine« broj 90/07.) da u nedostatku bilo kakve izričite zakonske odredbe koja bi propisivala drugačije, ima se smatrati da se na pravnu situaciju i odnose nastale u vrijeme važenja ranijeg zakona primjenjuju odredbe tog zakona.
NN 37/2008 • 4.3. U odnosu na navod podnositelja kojim ukazuje da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešnog upućivanja kaznenog suda o ostvarivanju imovinskopravnog zahtjeva pred redovnim parničnim sudovima, dakle propustom suda da primijeni Zakon o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01. i 35/05., u daljnjem tekstu: ZOO), Ustavni sud napominje da je nadležnost nesudbenog tijela u postupcima radi naknade štete nanesene divljači regulirana Zakonom o lovstvu, koji je poseban zakon u odnosu na ZOO, pa se i odnosi među njima temelje na načelu lex specialis derogat legi generali. Naime, nema dvojbe o tome, da odlučivanje o zaštiti prava podnositelja u spornom razdoblju nije bilo u nadležnosti sudbenih tijela, već organa općinske uprave nadležnih po propisima o zaštiti poljskih dobara. Ustavni sud ističe da u konkretnom predmetu pogrešno dana uputa od strane kaznenog suda u svezi apsolutne (ne)nadležnosti ne može »mijenjati« zakonom propisanu nadležnost, koja se odnosi na postupanje (ne)sudbenih tijela.
NN 37/2008 • 4.4. U konkretnom slučaju postavlja se pitanje je li podnositelju presudom u kojoj je dana pogrešna uputa o ostvarivanju imovinskopravnog zahtjeva, a koja nije predmet razmatranja u ovom ustavnosudskom postupku povrijeđeno pravo na pristup sudu.
NN 37/2008 • Pravo na pristup sudu, odnosno pravo pokretanja postupka pred sudom nije apsolutno pravo, već može podlijegati ograničenjima. Podrazumijeva se kako su ona dopuštena, jer pravo na pristup po samoj svojoj naravi zahtijeva uređenje od strane države. Takvo pravno stajalište izraženo je u brojnim presudama Europskog suda za ljudska prava, između ostalog i u presudi Zovanović protiv Hrvatske (12877/02) od 9. prosinca 2004. godine. Država kroz pozitivne propise uređuje i ograničava prava na pristup sudu. U konkretnom slučaju ta ograničenja sadržana su u odredbama Zakona o lovstvu, kojim se propisuje apsolutna nadležnost nesudbenog tijela u postupanju u sporovima radi naknade štete nastale na divljači.
NN 37/2008 • 4.5. Zaključno, napominje se da je zadaća Suda (u odnosu na odredbu članka 29. stavka 1. Ustava), između ostalog, ocjenjivanje je li postupak koji je prethodio ustavnosudskom postupku, bio vođen na način koji podnositelju osigurava pravo na pravično suđenje. U konkretnom slučaju, ponovno se ističe da je predmet razmatranja u konkretnom ustavnosudskom postupku parnični postupak, u kojem je i donijeto osporeno rješenje, a ne i kazneni (u kojem je dana pogrešna uputa). Stoga Sud sagledavajući parnični postupak kao jedinstvenu cjelinu, ocjenjuje da je Županijski sud u Velikoj Gorici oglašavajući se apsolutno nenadležnim pravilno primijenio mjerodavno pravo sadržano u ZPP-u i Zakonu o lovstvu.
NN 37/2008 • Očito jest da je greškom kaznenog suda podnositelj onemogućen u svojem pravu na pristup sudu, međutim podnositelj, štetu koja mu je nastala nepravilnim radom kaznenog suda može tražiti na zakonom propisani način.
NN 37/2008 • Slijedom navedenog, Ustavni sud nalazi da podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članka 29. stavka 1. Ustava.
NN 37/2008 • 5. Na temelju odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), donijeta je odluka kao u izreci.
NN 37/2008 • 6. U ustavnoj tužbi podnositelj je istaknuo i povredu prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 37/2008 • Konkretni sudski postupak trajao je od 6. veljače 1992. do 19. listopada 2005., kada je pravomoćno okončan.
NN 37/2008 • Ustavna tužba nije dopuštena u dijelu koji se odnosi na povredu prava zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava.
NN 37/2008 • Svatko ima pravo da (…) sud (…) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (…).
NN 37/2008 • Mjerodavni dio prve rečenice članka 6. stavka 1. Konvencije glasi:
NN 37/2008 • 1. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (…) svatko ima pravo da (…) sud (…) u razumnom roku ispita njegov slučaj.
NN 37/2008 • U razdoblju u kojem je trajao sudski postupak koji je predmet ovog ustavnosudskog postupka, za zaštitu ustavnog i konvencijskog prava na razumnu duljinu postupka u domaćem pravnom poretku postojala su dva sredstva pravne zaštite, i to:
NN 37/2008 • – ustavna tužba koja se podnosila na temelju članka 63. Ustavnog zakona, a služila je kao djelotvorno domaće pravno sredstvo i za ubrzanje postupka koji je još u tijeku (stavak 2.) i za otklanjanje već učinjene povrede prava na razumnu duljinu u dotadašnjem tijeku postupka (stavak 3.);
NN 37/2008 • – tužba za naknadu štete koja se podnosi nadležnom redovnom sudu prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, a služi kao domaće pravno sredstvo za otklanjanje povrede prava na razumnu duljinu već okončanih postupaka.
NN 37/2008 • (1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).
NN 37/2008 • (2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta (…).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 88/96, Broj 73/91,
Broj 55/91, Broj 108/95,
Broj 132/98, Broj 12/98
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE