PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/1999 • Predlagatelj navodi da se tim Zaključkom određuju mjesta na kojima se jedino mogu održavati javna okupljanja u gradu Zagrebu te da je svojim čestim izmjenama i dopunama mijenjao mogućnost održavanja javnog okupljanja na Jelačićevu trgu, dopuštajući javna okupljanja kada to nositeljima vlasti odgovara, a zabranjujući ih kada toj istoj vlasti to ne odgovara, čime da je narušeno ustavno načelo jednakosti građana pred zakonom.
NN 38/1999 • Predlaže Ustavnom sudu Republike Hrvatske da ukine osporeni Zaključak.
NN 38/1999 • Prema zaključku Suda sa sjednice od 25. ožujka 1998., prijedlog je dostavljen Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba, kao donositelju osporavanog propisa, kako bi o tom prijedlogu moglo dati svoje mišljenje.
NN 38/1999 • U odgovoru Sudu, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, u bitnom, navodi da su, na temelju ovlaštenja iz članka 3. stavka 3. Zakona o javnom okupljanju, općim aktom unaprijed određena mjesta za javno okupljanje u gradu Zagrebu, da je taj opći akt, osporeni Zaključak, donijelo Izvršno vijeće, a mijenjalo Gradsko poglavarstvo, sukladno mišljenju da se ne radi o propisu, već o aktu izvršne naravi. Ističe da na osnovi tog Zaključka, organizatori javnih okupljanja u gradu Zagrebu samostalno određuju mjesta javnog okupljanja između Zaključkom određenih mjesta, o čemu se ne donosi poseban pojedinačni akt, a ta su mjesta: Trg Francuske Republike, Park Maksimir (kod pozornice), Jarun (kod tribina), prostor ispred robne kuće Ambijenta u Novom Zagrebu, Trg sportova i Trg bana Josipa Jelačića samo u određeno vrijeme (od 23. do 27. listopada 1995., od 4. do 11. travnja 1997. i od 6. do 12. lipnja 1997.).
NN 38/1999 • Smatra da osporavanim Zaključkom nije ograničeno ni kršeno pravo građana na javno okupljanje radi javnog izražavanja misli ili ostvarivanja određenih interesa.
NN 38/1999 • Prema odredbi članka 42. Ustava, svim se građanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.
NN 38/1999 • To pravo može biti ograničeno u skladu s odredbom članka 16. Ustava, prema kojoj se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/1999 • Osporavani Zaključak donesen je temeljem odredbe članka 3. stavka 3. Zakona o javnom okupljanju ("Narodne novine", br. 22/92), prema kojoj tijela lokalne samouprave mogu odrediti mjesto na kojemu se svako javno okupljanje može održati. Utoliko je taj Zaključak bio zakonit, ali nije u skladu s Ustavom.
NN 38/1999 • Naime, iz Zaključka se, uz puko određivanje pet mjesta, od kojih na jednom samo u određenom prošlom razdoblju, na kojima se javna okupljanja mogu održavati, ne može utvrditi zbog čega su određena baš ta mjesta, a ne neka druga, iz čega bi se eventualno moglo zaključiti da bi se održavanjem javnog skupa na drugim mjestima u Zagrebu mogle ugroziti vrijednosti iz članka 16. Ustava, dakle, ustavna prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje ljudi, a što predstavlja ujedno i jedine vrijednosti zbog čije se zaštite može ograničiti neko ustavno pravo i sloboda, što pravo na javno okupljanje i javni prosvjed nedvojbeno jeste.
NN 38/1999 • Sud je mišljenja da kada se neko ustavno pravo ili sloboda može ograničiti u smislu odredbe članka 16. Ustava, onda to ograničenje mora biti jasno i nedvojbeno, bez ikakvih mogućnosti ekstenzivnog ili voluntarističkog tumačenja u propisivanju ili primjeni ograničenja, a mora također biti jasno da je ograničenje u isključivoj funkciji zaštite vrijednosti koje posebno štiti sam Ustav, a ne nekih drugih za koje to smatra potrebnim tijelom jedinice lokalne samouprave.
NN 38/1999 • Naime, javno okupljanje i mirni prosvjed, u pravilu, impliciraju izražavanje nezadovoljstva ili izražavanje određenog zahtjeva, odnosno poruke, a ne samo razmjenu mišljenja istomišljenika. Radi toga valja pretpostaviti da je jasno i logično da organizatori javnog okupljanja žele to okupljanje provesti na mjestima koja su uobičajeno okupljalište većeg broja ljudi određenog naseljenog mjesta, a što bi pretpostavljeno trebalo dovesti kako do većeg broja okupljenih ljudi, tako i do većeg odjeka skupa, pa i vjerojatnijeg ostvarenja svrhe okupljanja. Stoga, organizator javnog okupljanja ima već ustavno pravo slobodno izabrati mjesto za to okupljanje, koji izbor se može ograničiti samo zakonom i samo radi zaštite vrijednosti iz članka 16. Ustava, što znači, ne na način da se odrede mjesta na kojima se javno okupljanje jedino može održati.
NN 38/1999 • Dakle, samo za slučaj kad se može pretpostaviti da određeno okupljanje ljudi, s obzirom na njihov predvidiv ili očekivani broj, uzroke, povode i svrhu okupljanja, zahtijeva izvjesna ograničenja radi zaštite prava i sloboda u smislu članka 16. Ustava, ta ograničenja bi mogla biti samo u funkciji zaštite i očuvanja tih vrijednosti iz članka 16. Ustava.
NN 38/1999 • Sud također ocjenjuje da osporavani Zaključak nije u skladu s odredbom članka 128. stavka 2. Ustava.
NN 38/1999 • Naime, Sud ne prihvaća ekstenzivno tumačenje te ustavne odredbe, u smislu da lokalna samouprava ima mogućnost određivanja mjesta za javno okupljanje kao ograničenja u smislu članka 16. Ustava, jer su ta ograničenja isključiva zakonska materija. Stoga bi i propisivanje ograničenja ustavnih prava aktom tijela jedinica lokalne samouprave prelazilo okvire prava na lokalnu samoupravu koja su obuhvaćena u članku 128. stavku 2. Ustava. Takva se ograničenja ustavnih prava ne bi mogla propisati ni Zakonom iz članka 129. stavka 2. Ustava, jer se tim Zakonom uređuju samo ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave u okviru njihovih prava iz članka 128. stavka 2. Ustava, što ne obuhvaća i ograničavanje ustavnih sloboda i prava u smislu članka 16. Ustava.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 58/06, Broj 148/09,
Broj 71/91, Broj 74/98,
Broj 51/05, Broj 26/01
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA