PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 80/1999 • e) Glede prijedloga predlagatelja pod 5) i 6) za ocjenu ustavnosti odredbe članka 359. stavka 2. Zakona o vlasništvu, Ministarstvo pravosuđa također smatra da mu ne bi nipošto trebalo udovoljiti. Navodi da bi udovoljavanje prijedlogu išlo na štetu predlagatelja - odredba koju predlagatelj pobija ima upravo suprotno značenje od onoga koje mu predlagatelj pripisuje - ona služi tome da rezervira prava za (buduće) ovlaštenike prava na naknadu za oduzetu imovinu.
NN 80/1999 • f) Ministarstvo pravosuđa dostavilo je i odgovor glede prijedloga za ocjenu ustavnosti odredbi članka 215. stavka 1. alineje 2., članka 216., članka 221. stavka 1., članka 220. stavka 2., članka 222. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama. To Ministarstvo smatra da prijedlozima ne bi trebalo udovoljiti, ali u slučaju da se podvrgne ustavnosudskoj kontroli cijeli kompleks pretvorbe, da bi u obzir trebalo uzeti i predmetne prijedloge.
NN 80/1999 • 3.1. Po prijedlozima za ocjenu pojedinih odredbi Zakona o vlasništvu, pokrenut je postupak samo u odnosu na odredbe članka 367. stavka 3. i članka 388. stavka 4., a za Zakon o zemljišnim knjigama samo u odnosu na odredbu članka 221. stavka 1.
NN 80/1999 • 3.2. Prijedlozi za ocjenu ustavnosti odredbi članka 18. stavak 2., članka 43., članka 159. stavak 4., članka 202. stavak 1., članka 204. stavak 2., članka 359. stavak 2., članka 366., stavak 3., članka 370., članka 372., članka 373., članka 380. stavak 2., i članka 383. Zakona o vlasništvu, i prijedlozi za ocjenu ustavnosti odredaba članka 215. stavka 1. alineje 2., članka 216., članka 220. stavka 1. i 2., i članka 222. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama, kao neosnovani nisu prihvaćeni.
NN 80/1999 • 3.3. Postupak za ocjenu ustavnosti odredbi članka 371. Zakona o vlasništvu i odredbi članka 225. Zakona o zemljišnim knjigama, obustavljen je, jer su te odredbe prestale važiti stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na
NN 80/1999 • 3.4. Predlagatelji pod 1) predlažu temeljem odredbe članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91), da Sud obustavi sve radnje koje bi se stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu mogle provoditi, odnosno da obustavi stupanje na snagu odredbi članka 43. i odredbi članaka 370. do 373. Zakona o vlasništvu, do donošenja konačne odluke Suda.
NN 80/1999 • Prijedlog za privremenu obustavu izvršenja nije osnovan, a za obustavu stupanja na snagu odredbi članka 43. i odredbi članaka 370. do 373. Zakona o vlasništvu, nije dopušten.
NN 80/1999 • Naime, prema odredbi članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Ustavni sud može do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se ustavnost odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teško otklonjive posljedice.
NN 80/1999 • Predlagatelji ne označavaju pojedinačne akte ili radnje koje predlažu obustaviti od izvršenja do konačne odluke Suda, a za obustavu stupanja na snagu osporavanih odredbi do odluke Suda, Sud nema ovlasti, pa su ti prijedlozi odbačeni.
NN 80/1999 • 3.5. Predlagatelj pod 11) podnio je Sudu prijedlog da se utvrdi ustavnost, između ostalih, i Zakona o vlasništvu i Zakona o zemljišnim knjigama. Prijedlog nije sastavljen u skladu s odredbom članka 37. stavka 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94), pa je predlagatelj temeljem odredbe članka 25. stavka 1. toga Poslovnika, pozvan na dopunu prijedloga.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 80/1999 • Predlagatelj, međutim, ni u prijedlogu, a ni u dopuni nije podastro i obrazložio argumente koji bi dovodili u sumnju ustavnost osporenih zakona u cijelosti, pa prijedlog nije prihvaćen.
NN 80/1999 • 4. Sud uvodno ističe da je pri ocjenjivanju ustavnosti osporavanih propisa - s obzirom na sadržaj i obrazloženje pojedinih prijedloga, osobito onih koji su izražavali gledišta bivših vlasnika nacionaliziranih, konfisciranih ili na drugi način oduzetih nekretnina (stvari) - imao na umu i ustavnu obvezu usklađivanja zakona s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 8/98 - pročišćeni tekst, dalje: Ustav), prema odredbi članka 4. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96), što je u oblasti uređivanja vlasničkih odnosa bilo posebno izraženo, budući da Ustav ne poznaje ni društveno vlasništvo, ni ostala tzv. nova stvarna prava koja su postojala u bivšem režimu društvenog vlasništva (pravo upravljanja, pravo raspolaganja i pravo korištenja, pa i posebno stanarsko pravo).
NN 80/1999 • U tranzicijskom razdoblju donesen je niz propisa radi pretvorbe društvenog vlasništva u vlasništvo, pa je tako donesen Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91, 83/92, 84/92), koji je bio u funkciji pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeća kojima će biti određen vlasnik; Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine« br. 43/92 - pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96) bio je i u funkciji pretvorbe društvenog vlasništva nad stanovima u privatno vlasništvo, itd. U tim zakonima, s obzirom na područje koje su uređivali, propisana su i određena ograničenja njihove primjene, upravo radi očekivane denacionalizacije, u koju svrhu su donijeti i određeni posebi zakoni, kao npr. Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba (»Narodne novine«, br. 53/90, 61/91, 25/93 i 70/93).
NN 80/1999 • Konačno, donesen je i Zakon o naknadi. Sud nalazi potrebnim reći da je Zakon o naknadi stupio na snagu 1. siječnja 1997., dakle istoga dana kada i Zakon o vlasništvu, što je u ovom postupku nametnulo potrebu dodatnog opreza, jer se krenulo od pretpostavke da konkurencije odredbi ta dva zakona u njihovom tumačenju i primjeni, ne bi smjelo biti.
NN 80/1999 • S obzirom na to da se usklađivanje zakonodavstva iz područja stvarnog prava provodilo, kao što je već rečeno, u tijeku tranzicijskog razdoblja pretvorbe i privatizacije, zakonodavcu (državi) se nije moglo odreći pravo, jer je to bila i njegova obveza, da pri uređivanju predmetnih odnosa uvažava rezultate tranzicijskih propisa koji su, također u skladu s Ustavom, uređivali pitanja vlasništva i drugih stvarnih prava. Takvim načelnim pristupom koji istovremeno transformira i ograničava suprotstavljene interese (vlasnika, bivših vlasnika, svih vrsta stvarnopravnih ovlaštenika iz ranijeg pravnog sustava), a izvire iz ustavnog načela (članak 16.) prema kojem se prava jednih mogu zakonom ograničiti da bi se zaštitila prava drugih ljudi te pravni poredak, ne povrijeđuju se najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, kao što su jednakost, socijalna pravda i nepovredivost vlasništva.
NN 80/1999 • 1. Predlagateljica pod 8), predlaže pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odredbe članka 18. stavka 2., druge rečenice Zakona o vlasništvu, prema kojoj posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
NN 80/1999 • Predlagateljica navodi da se iz navedene odredbe vidi da se do posjeda dolazi i neistinom i da je neistina ozakonjena.
NN 80/1999 • Predlaže ukinuti odredbu članka 18. stavka 2., drugu rečenicu Zakona o vlasništvu.
NN 80/1999 • Predlagateljica ne ukazuje s kojom bi ustavnom odredbom osporavana odredba bila u nesuglasju, niti sam Sud može iz prijedloga, niti po vlastitoj pobudi utvrditi da bi ta odredba bila u nesuglasju s Ustavom. Valja, naime, imati u vidu da je posjed pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari, socijalna realnost bez obzira ima li temelj u subjektivnom pravu ili ga nema. Istovremeno, posjed je i provizorij koji se, radi pravnog reda, privremeno štiti.
NN 80/1999 • Stoga Sud ocjenjuje da odredba članka 18. stavka 2. druge rečenice Zakona o vlasništvu, nije nesuglasna Ustavu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 17/09, Broj 60/98,
Broj 99/95, Broj 70/01,
Broj 32/05, Broj 91/04
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE