PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 59/2008 • 6. Kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti propisano člankom 337. KZ-a ima dva temeljna oblika. Prvi oblik je sadržan u stavcima 1. i 2. članka 337. KZ-a, a odnosi se na one slučajeve kada počinitelj nastoji postići neimovinsku korist ili drugome nanijeti kakvu štetu na način da iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, dok drugi oblik djela, naveden u stavcima 3. i 4. istog članka sadrži namjeru počinitelja da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist ili prouzroči štetu velikih razmjera (zlouporaba položaja i ovlasti iz koristoljublja). Ako je kaznenim djelom zlouporabe položaja i ovlasti pribavljena imovinska korist, ta pravna kvalifikacija će se primijeniti samo ako ne postoje obilježja nekog drugog kaznenog djela (supsidijarnost kod primjene).
NN 59/2008 • Odredbom članka 339. KZ-a određeno je opće službeničko djelo nesavjesnog rada u službi, kojim počinitelj, službena ili odgovorna osoba, drugom prouzrokuje težu povredu prava ili znatnu imovinsku štetu.
NN 59/2008 • Počinitelj kaznenih djela iz članaka 337. i 339. KZ-a može biti samo službena ili odgovorna osoba, pa se radi o delictum proprium. Svojstvo službene i odgovorne osobe obilježje je navedenih kaznenih djela i mogu ga počiniti samo osobe koje posjeduju to svojstvo.
NN 59/2008 • Pojam »službena osoba« definiran je člankom 89. stavcima 3., 4. i 5. KZ-a, a pojam odgovorne osobe definiran je u stavku 7. istog članka.
NN 59/2008 • 7. Razmatrajući osporene odredbe sa stajališta načela zakonitosti kaznenog djela i kaznene sankcije (točke 3. i 4. obrazloženja), kao i navode predlagatelja, Ustavni sud je ocijenio da osporene odredbe članaka 337. i 339. KZ-a nisu u nesuglasnosti s Ustavom. Prije svega, valja imati u vidu odredbu članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava koja daje ovlast zakonodavcu da samostalno odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Pri uređivanju tih odnosa zakonodavac je dužan uvažavati zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote.
NN 59/2008 • U okviru njegove samostalnosti i Ustavom mu utvrđene nadležnosti, zakonodavac je, prema stajalištu Ustavnog suda, donoseći na osnovi ustavnih ovlasti KZ, kojim se određuju kaznena djela, a za počinitelja propisuje kazna ili neka druga kaznena sankcija u Republici Hrvatskoj, uredio i kaznena djela koja su predmet ovog ustavnosudskog postupka. Iz osporenih odredaba proizlazi da je zakonodavac uređivanje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (članak 337. KZ-a) i kaznenog djela nesavjesnog rada u službi (članak 339. KZ-a) temeljio na načelu zakonitosti kaznenog djela i kaznenopravne sankcije. Navedena kaznena djela određena su u formalnom i materijalnom smislu. Naime, osporenim odredbama određene su opće pretpostavke kažnjivosti i bitna obilježja tih kaznenih djela (biće kaznenog djela). Navedena kaznena djela su konkretizirana i precizno opisana, pa adresati (građani) znaju koja su ponašanja kaznenopravno zabranjena i kažnjiva i stoga, prema ocjeni Ustavnog suda, predstavljaju dovoljno sigurnu osnovu za sudsku praksu, koja može objektivno odrediti sadržaj, smisao i doseg norme (načelo predvidivosti kaznenog djela).
NN 59/2008 • 8. Člankom 89. stavkom 7. KZ-a zakonodavac je propisao da je odgovorna osoba u smislu tog Zakona osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe, državnog tijela i »tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave«. Radi se o definiciji kojom je zakonodavac odredio značenje pojma »odgovorna osoba«, za koju Ustavni sud ne nalazi da bi bila u nesuglasnosti s Ustavom. Usklađenost odredbe članka 89. stavka 7. u odnosu na druge odredbe KZ-a ne može biti predmetom ocjene Ustavnog suda.
NN 59/2008 • 9. Navode predlagatelja, koji se svode na tvrdnju o nedorečenosti osporenih odredaba KZ-a i poteškoćama u njihovoj primjeni, Ustavni sud nije razmatrao jer nisu predmet ustavnosudske ocjene u smislu članka 128. Ustava.
NN 59/2008 • Prema mjerodavnim odredbama Ustava i Ustavnog zakona, Ustavni sud u postupku pokrenutom prijedlogom za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom nije nadležan ocjenjivati primjenu određenog osporenog zakona u postupcima pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
NN 59/2008 • Ovo stajalište Ustavni sud je, među ostalim svojim odlukama, izrazio i u rješenju broj: U-I-1455/2001 od 24. studenoga 2004. godine (»Narodne novine« broj 175/04.), u kojem je istaknuto da primjena zakona ili njegovih pojedinih odredbi može biti predmetom ocjene samo u postupku koji je pred Ustavnim sudom pokrenut ustavnom tužbom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 59/2008 • 10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02.-pročišćeni tekst), riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
NN 59/2008 • 11. Rješenje o objavi u Narodnim novinama, točka II. izreke, temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 59/2008 • Na temelju članka 27. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon) i članaka 50. i 51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 181/03.) prilažemo sljedeće
NN 59/2008 • U ovome predmetu glasovali smo protiv rješenja kojim nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 89. stavka 7., 337. i 339. Kaznenog zakona (skraćeno: KZ).
NN 59/2008 • Smatramo da odredbe članaka 337. i 339. KZ nisu u suglasnosti s odredbom članka 31. stavka 1. Ustava. Pomnija raščlamba tih inkriminacija pokazuje nam sljedeće:
NN 59/2008 • 1) u pogledu kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (čl. 337. KZ)
NN 59/2008 • 1.1. Po mišljenju većine sudaca u ovome predmetu proizlazi da je zakonodavac »uređivanje« kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti (članak 337. KZ) i kaznenog djela nesavjesnog rada u službi (članak 339. KZ) temeljio na načelu zakonitosti kaznenog djela i kaznenopravne sankcije te da su ta kaznena djela konkretizirana i precizno opisana, uslijed čega bi adresati (građani) znali koja su ponašanja kaznenopravno zabranjena i kažnjiva te bi predstavljala dovoljno sigurnu osnovu za sudsku praksu u smislu načela »predvidivosti kaznenog djela«.
NN 59/2008 • 1.2. Naprotiv, smatramo da već dosadašnje rasprave u hrvatskoj stručnoj javnosti te razmjerno veliki broj pokrenutih kaznenih postupaka za ova kaznena djela – ali vrlo mali broj osuda (prema »Studijama i analizama« broj 104 Državnog zavoda za statistiku iz 2008. s pokazateljima gospodarskog kriminaliteta od 1998. do 2006. godine izlazi da je od 7469 osoba prijavljenih za zlouporabu položaja osuđeno svega 600 odnosno 8,1%) ukazuju na značajne konstrukcijske nedostatke obje osporene inkriminacije i dovode u pitanje njihovu usklađenost s načelom zakonitosti iz članka 31. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske odnosno sa zahtjevom određenosti njihovih zakonskih opisa (nullum crimen sine lege certa).
NN 59/2008 • 1.3. Konstrukcija inkriminacije u članku 337. KZ nije sukladna zahtjevu lex certa: obilježje stavaka 3. i 4. toga članka KZ je imovinska korist, a radnju tih stavaka predstavlja postupanje s ciljem pribavljanja neimovinske koristi (članak 337. stavak 1. na koji upućuju odredbe stavaka 3. i 4.). Zakon, dakle, traži da počinitelj postupa s ciljem da pribavi neimovinsku korist, ali odgovara za imovinsku korist koja uopće nije obuhvaćena njegovom namjerom. Sudska praksa je, doduše, to protumačila kao redakcijsku grešku te je kao pretpostavku za kaznena djela iz članka 337. stavaka 3. i 4. uzimala postupanje s ciljem pribavljanja imovinske koristi. No takvo (iako u osnovi ispravno) tumačenje, ipak je u suprotnosti sa zakonskim tekstom. Sud ne smije ispravljati redakcijske greške nego samo tiskarske. Ispravak redakcijske greške smije i mora učiniti zakonodavac, a on to nije učinio.
NN 59/2008 • 1.4. U opisu kaznenog djela iz članka 337. KZ postoje i drugi nedostaci koji tu odredbu čine nejasnom. Premda nisu navedeni u prijedlozima za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, ovdje ih sumarno navodimo prema onome što se o njima (u našoj literaturi) govorilo:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 31/08, Broj 115/09,
Broj 39/05, Broj 185/03,
Broj 20/93, Broj 65/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE