PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 89/2006 • Predlagatelj zaključuje da se iz navedenih razloga »intencije članka 9. stavak 2. i stavak 5. Zakona ne bi mogle realizirati i za subjekte – jedinice privatne prakse, bez obzira na djelatnost, jer osporene odredbe daju to pravo samo zdravstvenim ustanovama – pravnim osobama u vlasništvu Države ili županije, ali i u privatnom vlasništvu. Time je povrijeđeno načelo slobode poduzetništva iz članka 49. Ustava RH, načelo jednakosti svih poduzetnika na tržištu, načelo zabrane monopola i načelo, da se ustavne odredbe primjenjuju jednako i ravnopravno na sve subjekte«.
NN 89/2006 • Predlagatelj nadalje utvrđuje da se na taj način »jedinicama područne i lokalne samouprave ograničava pravo, koje im daje primjena članka 134. Ustava RH – sloboda djelovanja glede osiguranja funkcije zaštite zdravlja svog pučanstva«, odnosno da im se ograničava pravo »participirati u investicijskom ulaganju i troškovima za investicijsko i tekuće održavanje prostora, medicinske i nemedicinske opreme te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, praktično svim subjektima, pa tako i subjektima za njih najvažnije razine zdravstvene zaštite (...), a to su subjekti provođenja primarne razine zdravstvene zaštite u statusu radnika privatne prakse«.
NN 89/2006 • Objašnjavajući na koju skupinu zdravstvenih radnika privatne prakse misli, predlagatelj ističe: »Naime, pored navedenih ordinacija privatne prakse (širi pojam a odnosi se na medicinske i stomatološke ordinacije, ljekarne, laboratorije, kućnu njegu koju obavljaju fizičke osobe određenog zvanja...) koje obavljaju djelatnost u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti, u istoj mreži zdravstvene djelatnosti obavljaju djelatnost privatne prakse i zdravstveni radnici u vlastitom prostoru ili zakupljenom prostoru od drugih zakupodavaca, a na njih se ne odnosi primjena navedene zakonske odredbe«.
NN 89/2006 • Predlagatelj iznosi svoje stajalište »da se zdravstvenom radniku privatne prakse mora na tržištu osigurati jednaki pravni položaj kao i ostalim fizičkim i/ili pravnim osobama, koje obavljaju registriranu djelatnost u statusu poduzetnika – npr. obrtnici, trgovačka društva, ali i zdravstvene ustanove u vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba, također poduzetnicima, kojima nije uskraćeno pravo osporenim pravnim normama (npr. specijalna bolnica Magdalena je i može biti u takvom statusu koje se osporava fizičkim osobama – zdravstvenim djelatnicima privatne prakse)«. Ističe da je privatna praksa jeftinija od zdravstvenih ustanova u vlasništvu države (što potkrepljuje brojnim statističkim podacima), pa bi i nju trebalo biti dopušteno subvencionirati.
NN 89/2006 • Predlagatelj na kraju iznosi vlastitu kritiku sustava zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, ističući da »nismo stvorili mehanizme tržišne utakmice«, »dok privatna praksa RH kontrolira troškove poslovanja, čitav javni sustav bolnica to ne čini«, »sustav posluje po istim principima glede formiranja cijena usluga, bez obzira da li je subjekt provođenja obveznik plaćanja poreza ili ne«, »praksa potvrđuje da je cijeli sustav defektan, ne samo s aspekta manjkavosti prema subjektima privatnog zdravstva, nego i javnog zdravstva«, odnosno da je »u direktnoj suprotnosti s vlasničkom transformacijom društvenog vlasništva nad subjektima u djelatnosti zdravstva, prema Zakonu iz 1993.«, itd.
NN 89/2006 • 4.1. Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 9. stavaka 2. i 5. Zakona iz sljedećih razloga:
NN 89/2006 • Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju (članak 2. Zakona). Njezin je cilj ostvarivanje najviše moguće razine zdravlja svake osobe (članak 3. stavak 1. Zakona).
NN 89/2006 • Ostvarivanje društvene skrbi za zdravlje stanovnika i osiguravanje uvjeta za ostvarivanje njihove zdravstvene zaštite u nadležnosti je Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 4. Zakona u tom smislu propisuje:
NN 89/2006 • Republika Hrvatska mjerama gospodarske i socijalne politike stvara uvjete za provođenje zdravstvene zaštite kao i uvjete za zaštitu i očuvanje te poboljšanje zdravlja stanovništva te usklađuje djelovanje i razvoj na svim područjima zdravstva u cilju osiguranja ostvarivanja zdravstvene zaštite stanovništva.
NN 89/2006 • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s utvrđenim pravima i obvezama osiguravaju uvjete za ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 89/2006 • Sukladno tome, zdravstvena zaštita financira se iz državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
NN 89/2006 • Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za programiranje, usklađivanje, provođenje i praćenje izvršenja zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja stanovništva te promicanja zdravlja u skladu s planom zdravstvene zaštite, proučavanje i praćenje stanja zdravlja stanovništva, ostvarivanje programa za poboljšanjem zdravlja svih stanovnika, epidemiološko praćenje, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroničnih masovnih bolesti uključivši alkoholizam, pušenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti, hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama, zdravstveno-statističku i drugu socijalno-medicinsku djelatnost od značaja za cijelu Republiku, financiranje znanstvenoistraživačke djelatnosti na području zdravstvene zaštite, skupljanje krvi i presađivanje organa i tkiva, zdravstvenu zaštitu u hitnim slučajevima osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje nemaju zdravstveno osiguranje i nemaju sredstava za podmirenje troškova zdravstvene zaštite, provođenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Republiku Hrvatsku, osiguranje i praćenje provođenja, zaštite i promicanja prava pacijenata, druge zadaće iz svoje nadležnosti određene mjerodavnim zakonima. Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti za zdravstvene ustanove čiji je osnivač. Iznimno, Republika Hrvatska osigurava sredstva i za investicijsko ulaganje u bolnice i investicijsko ulaganje u sve zdravstvene ustanove čiji su osnivači županije, odnosno gradovi, a nalaze se na područjima od posebne državne skrbi. Konačno, Republika Hrvatska osigurava i sredstva za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove čiji su osnivači županije, odnosno gradovi, u slučaju potrebe saniranja posljedica prouzrokovanih elementarnom nepogodom, odnosno drugom katastrofom (članak 8. Zakona).
NN 89/2006 • S druge strane, jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava sredstva za provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske i zdravstveno--ekološke djelatnosti te promicanje zdravlja i prevenciju bolesti na svom području, provođenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, hitnu medicinsku pomoć na svojem području, ako to ne osigurava Republika Hrvatska, te organizaciju i rad mrtvozorničke službe. Županije i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti. Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, koja će biti temelj za planiranje potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje donosi Vlada Republike Hrvatske. Jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, odnosno trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite za vrijeme turističke sezone (članak 9. Zakona).
NN 89/2006 • 4.2. Mjere zdravstvene zaštite provode se kroz zdravstvenu djelatnost. Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba. Članak 23. stavak 1. Zakona propisuje:
NN 89/2006 • Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
NN 89/2006 • Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan mjerodavnim zakonima (članak 34. stavak 1. Zakona). Zdravstvena djelatnost obavlja se u sklopu osnovne mreže zdravstvene zaštite, a može se obavljati i izvan nje pod uvjetima propisanim Zakonom (članak 35.).
NN 89/2006 • Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju HZZO-a, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske (članak 38. Zakona). Osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno područje jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava te privatnih zdravstvenih radnika s kojima HZZO sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite (članak 36. Zakona).
NN 89/2006 • Mjerila za određivanje osnovne mreže zdravstvene djelatnosti utvrđuju se planom zdravstvene zaštite uvažavajući zdravstveno stanje, broj, dobnu i socijalnu strukturu stanovništva, jednake uvjete, odnosno mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga, potreban opseg pojedine djelatnosti na svakoj od razina zdravstvene djelatnosti, stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima, utjecaj okoliša na zdravlje stanovništva i gospodarske mogućnosti (članak 37. Zakona).
NN 89/2006 • Sukladno navedenom, zdravstvenu djelatnost u sklopu osnovne mreže zdravstvene zaštite mogu obavljati svi pravni subjekti koji su člankom 34. stavkom 1. Zakona ovlašteni na obavljanje zdravstvene djelatnosti, to jest i zdravstvene ustanove i trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici.
NN 89/2006 • Ne postoje ustavnopravne zapreke da zakonodavac propiše različite uvjete i načine pod kojima zdravstvenu djelatnost u osnovnoj mreži može obavljati svaki pojedini od navedenih subjekata. Radi se, naime, o različitim organizacijskim oblicima zdravstvene djelatnosti na koje se primjenjuju različiti zakoni (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, posebni zakoni za zdravstvenu djelatnost koju obavljaju druge pravne i fizičke osobe, posebni propisi za zdravstvenu djelatnost koju obavljaju ustrojbene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske – članak 34. Zakona), pa ne postoje ustavnopravne zapreke da uvjeti pod kojima svaki pojedini od njih može obavljati zdravstvenu djelatnost u osnovnoj mreži budu različito određeni, odnosno da zakonodavac propiše različite obveze države prema svakom pojedinom od njih.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 130/04, Broj 134/06,
Broj 46/07, Broj 136/97,
Broj 96/03, Broj 56/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE