PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 2/2007 • – sklonosti i sposobnosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole.
NN 2/2007 • Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 3. ovoga članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar.
NN 2/2007 • Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog škole donosi ministar.
NN 2/2007 • 6. Člankom 65. stavkom 2. Ustava svakome je zajamčena dostupnost srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim/njezinim sposobnostima.
NN 2/2007 • Navedeno ustavno jamstvo sadrži dva zahtjeva koja pristupnici za upis u srednjoškolske i visokoškolske ustanove moraju zadovoljavati. Prvi je objektivne naravi i odnosi se na ispunjenje pretpostavki, uvjeta i kriterija propisanih zakonom i aktima nadležnih tijela državne vlasti i nadležnih javnih ustanova koji moraju vrijediti jednako za sve. Drugi je subjektivne naravi i odnosi se na sposobnosti pristupnika, koje se također moraju vrednovati prema mjerilima jednakim za sve.
NN 2/2007 • Ustav ne poznaje iznimke od jamstva dostupnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima za sve. Ustav ne poznaje i ne priznaje mogućnost ostvarenja prednosti pri upisu u srednjoškolske i visokoškolske ustanove ni po kojoj osnovi koja nije vezana uz osobne sposobnosti pristupnika u smislu članka 65. stavka 2. Ustava. Sukladno tome, ta ustavna odredba priječi zakonodavca da prizna prednosti pri upisu bilo kojoj skupini pristupnika po osnovi koja nije vezana uz njihove sposobnosti, pa tako i skupini pristupnika koji sami ili čiji roditelji imaju Zakonom priznati status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja obuhvaća djecu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djecu zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djecu HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dragovoljca i djecu dragovoljca iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: pristupnici u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom).
NN 2/2007 • Iako članak 53. Zakona propisuje da pravo na izravan upis u srednje škole i visoka učilišta po sili zakona stječu samo oni pristupnici u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom koji prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, nesporno je da je toj skupini pristupnika člankom 53. Zakona – suprotno članku 65. stavku 2. Ustava – srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje s obzirom na taj zakonski uvjet dostupnije no ostalim pristupnicima.
NN 2/2007 • Ustavni sud u tom smislu utvrđuje da neprelazak bodovnog, odnosno razredbenog praga na prijamnom ispitu predstavlja smetnju za upis bilo kojeg pristupnika u srednjoškolsku ili visokoškolsku ustanovu, a da prelazak tog praga otvara samo pravnu mogućnost za taj upis, ali pristupniku ne osigurava i sâm upis. Od svih koji su prešli bodovni, odnosno razredbeni prag, naime, upis ostvaruje samo određeni broj pristupnika: oni koji su osvojili veći broj bodova od drugih (koji su također prešli prag), do popune broja mjesta za upis koji je prethodno odredilo nadležno tijelo, čime se ujedno ispituju (i) sposobnosti pristupnika u smislu članka 65. stavka 2. Ustava. Članak 86. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u tom smislu propisuje:
NN 2/2007 • (2) Pravo na upis na visoko učilište ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz članka 77. ovoga Zakona, u okviru kapaciteta visokog učilišta. Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz članka 77. ovoga Zakona prelazi kapacitet visokog učilišta, pravo na studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.
NN 2/2007 • Slično (odgovarajuće) uređenje sadrži i Zakon o srednjem školstvu koji propisuje da pravo upisa u srednju školu imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole pod jednakim uvjetima, ali samo u okviru broja učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu i kriterijima za izbor kandidata (to jest, prema uspjehu u prethodnom obrazovanju i sklonosti i sposobnosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole), koje za sve vrste srednjih škola propisuje ministar.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 2/2007 • Sagledavajući članak 53. Zakona u tom svjetlu, postaje razvidno da je pristupnicima u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom upis u srednje škole i visoka učilišta dostupniji no ostalim pristupnicima, jer oni samim prelaskom bodovnog, odnosno razredbenog praga stječu po sili zakona pravo na »izravan upis«, dok je ostalim pristupnicima u istoj pravnoj situaciji tek otvorena pravna mogućnost za upis, bez osiguranog jamstva da će do njega stvarno i doći. Njihov upis, naime, izravno ovisi o ostvarenim rezultatima na prijamnom ispitu, ali i o ostvarenom uspjehu u prethodnom stupnju školovanja (to jest, o ostvarenom uspjehu u osnovnoj školi za upis u srednje škole, odnosno u srednjoj školi za upis u visoka učilišta), što se za pristupnike u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom ne traži.
NN 2/2007 • Iz navedenih razloga članak 53. Zakona pravi ustavnopravno neprihvatljivu razliku u dostupnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja svim pristupnicima (koja dostupnost mora biti jednaka za sve), pa je stoga ta zakonska odredba u nesuglasnosti s člankom 65. stavkom 2. Ustava.
NN 2/2007 • 7. Ustavni sud u provedenom ustavnosudskom postupku nije posebno razmatrao suglasnost dijela odredbe članka 53. Zakona, koja kao drugi uvjet za izravan upis u srednje škole i visoka učilišta pristupnika u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom propisuje zadovoljenje »na ispitu sposobnosti i darovitosti«, s ustavnim načelom dostupnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u dijelu u kojem dostupnost, pod jednakim uvjetima, mora biti u skladu sa sposobnostima pristupnika, jer je prethodno utvrdio nesuglasnost članka 53. Zakona s načelom dostupnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima za sve u dijelu koji se odnosi na uvjet prelaska bodovnog, odnosno razredbenog praga.
NN 2/2007 • Na temelju članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava, Hrvatski sabor ovlašten je samostalno odlučivati o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Ta ovlast obuhvaća i pravo Hrvatskog sabora da samostalno priznaje posebna prava pojedinim društvenim skupinama, pa tako i ona koji se tiču prava pristupnika u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom. Međutim, s ustavnopravnog aspekta bitno je da pri uređivanju tih prava zakonodavac uvažava zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote. U konkretnom slučaju, u odnosu na priznavanje posebnih prava pristupnika u braniteljskom statusu ili u vezi s braniteljskim statusom Hrvatski sabor je dužan posebno uvažavati zahtjeve koji proizlaze iz autonomije sveučilišta, zajamčene člankom 67. Ustava.
NN 2/2007 • U Odluci Ustavnog suda, broj: U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. (»Narodne novine«, broj 14/02.), Ustavni sud zauzeo je načelno stajalište da članak 67. Ustava sadrži:
NN 2/2007 • – ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za sâmo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta;
NN 2/2007 • U istoj je odluci Ustavni sud utvrdio da se zajamčena autonomija sveučilišta zakonom mora razraditi na racionalan način, tako da zakonske odredbe postignu svrhu zbog koje je sveučilište dobilo ustavno jamstvo na autonomiju (uz uvažavanje prava koja pripadaju osnivateljima, odnosno onima koji podupiru sveučilište ili nad njegovim radom provode stručni nadzor, a koja proizlaze iz njihova specifičnog položaja spram sveučilišta). U tom smislu, Sud je zauzeo stajalište da su za zakonsku razradu ustavnog jamstva autonomije sveučilišta osobito važne odredbe mjerodavnog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje razrađuju načela akademske samouprave.
NN 2/2007 • Mjerodavne odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju glase:
NN 2/2007 • (2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
NN 2/2007 • (4) Akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 1/09, Broj 80/08,
Broj 33/95, Broj 38/94,
Broj 9/05, Broj 26/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE