PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 57/2001 • 2. Podnositelj prijedloga Ivan Moguš smatra da su osporene odredbe članka 3. Zakona u nesuglasju s odredbom članka 49. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Podnositelj smatra da iz navedene ustavne odredbe slijedi da fizičke i pravne osobe mogu nesmetano stjecati pravo vlasništva na dionicama, odnosno udjelima u trgovačkim društvima i time usmjeravati poslovanje društva odnosno ostvarivanje dobiti. Tvrdi da Zakon produbljuje jaz između onih vlasnika koji tu kontrolu imaju i onih koji te kontrole nemaju. Drugim riječima, da daje punu zaštitu »velikim dioničarima«, jer da je njima osiguran put do donošenja odluka, dok onome tko postiže do i 25% ukupnog broja glasova Zakon ne osigurava ništa osim ulaganja sredstava.
NN 57/2001 • Navodi dalje, da tim Zakonom nije postignuta sloboda poduzetništva, nego petrifikacija postojećeg stanja, te da su u stvari postojeći većinski dioničari stavljeni u povoljniji položaj od onih koji bi temljem Ustavom zajamčenih poduzetničkih i tržišnih sloboda to mogli postati.
NN 57/2001 • Ističe, da ukoliko, je svrha Zakona bila ostvarenje ustavne odredbe o zabrani zlouporabe monopolskog položaja, kako je to utvrđeno člankom 49. stavkom 2. Ustava, da je tada zakonodavac tu ustavnu odredbu mogao djelotvornije ostvariti onemogućujući pojedine vidove monopolističkog ponašanja i poslovanja, bez propisivanja administrativnog ograničenja u slobodnom stjecanju vlasništva.
NN 57/2001 • Nesuglasnost s odredbom članka 14. stavka 2. Ustava podnositelj prijedloga vidi u osporenim odredbama članka 5. stavcima 1., 2. i 3. Zakona. Naime, tim odredbama je zakonodavac, po shvaćanju podnositelja, odredio niz subjekata na koje se Zakon ne odnosi, a koji su izravno ili neizravno »državni« subjekti.
NN 57/2001 • Podrobnije obrazlažući nesuglasnost tih zakonskih odredaba s naprijed navedenom odredbom Ustava, podnositelj se poziva na Odluku ovoga Suda broj: U-I-697/1995 (»Narodne novine«, broj 11/97) iz koje citira: »... nema ustavnog temelja za to da zakonodavac državu kao osobu javnog prava, koja prodaje jednaku stvar koju prodaju i drugi prodavatelji, to jest stanove opterećene stanarskim pravom, stavlja u položaj bitno različit od položaja drugih prodavatelja stanova...« Smatra također da nema razloga da se država putem subjekata navedenih u osporenom članku 5. Zakona stavlja u povoljniji položaj kada kupuje jednaku stvar kao i drugi ulagači.
NN 57/2001 • Primjerom nejednakosti između dioničara smatra i odredbu članka 7. stavka 1. Zakona, budući da se ponuda za preuzimanje ne odnosi na dioničara koji zajednički djeluje s osobom koja daje ponudu, te u svezi s njom odredbu članka 3. stavka 5.
NN 57/2001 • Obrazlažući neustavnost odredbe članka 29. stavka 2. Zakona ističe da ta odredba sadrži ovlast Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske da propisuje prekršaje i određuje novčane kazne za te prekršaje unutar zakonskih granica. Takvu ovlast, koju je zakonodavac dao navedenoj Komisiji, podnositelj smatra nesuglasnom osnovnom načelu nulum crimen sine lege, pa čak kada se takva ovlast kreće u okviru zakonskih granica.
NN 57/2001 • Konačno predlaže, a budući da po njemu nije ostvaren niti jedan od razloga iz članka 50. stavka 2. Ustava, kojim bi se opravdala daljnja opstojnost osporenog Zakona, da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti ne samo naprijed navedenih odredaba, već i Zakona u cijelosti, te da ga ukine u cijelosti.
NN 57/2001 • 3. Osporavajući odredbe članka 5. Zakona, podnositelj prijedloga Darko Kolarek ističe da njegove odredbe stavljaju u neravnopravan položaj, u većini slučajeva male dioničare, jer stjecatelj koji stekne kontrolni ili većinski paket dioničkog društva od Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatskog mirovinskog osiguranja d.d., Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te stjecatelj koji stječe dionice na temelju odluke koju Vlada Republike Hrvatske donese u postupku sanacije izdavatelja koji je u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske nije u obvezi dati javnu ponudu za otkup preostalih dionica po uvjetima kako to nalaže članak 3. osporenog Zakona. Osporenim odredbama članka 5., navodi dalje predlagatelj, da se omogućuje nekome stjecanje velike materijalne koristi preuzimanjem pojedinih dioničkih društava, ne vodeći pri tome računa o malim dioničarima, čije su dionice nakon takvog preuzimanja obično postajale neatraktivne za daljnju kupovinu ili su postale totalno obezvrijeđene.
NN 57/2001 • Predlaže da Ustavni sud ukine odredbe članka 5. osporenog Zakona, te da primjenom članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 – u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), privremeno obustavi izvršenje radnji koje se poduzimaju na temelju tog zakonskog članka.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 57/2001 • 4. U svojem prijedlogu, podnositeljica Tamara Vukelić iz Rijeke, ističe da odredba članka 5. stavka 3. u neravnopravan položaj stavlja dioničare banaka i štedionica u odnosu na dioničare ostalih dioničkih društava. Na taj način, ističe podnositeljica, narušava se jedno od osnovnih načela ravnopravnosti. Navodi, da u slučaju kada bilo koja pravna ili fizička osoba stekne 25% ili više dionica banke ili štedionice, ona tada nema obvezu davanja javne ponude, što manjinske dioničare banaka i štedionica stavlja u bitno nepovoljniji položaj od manjinskih dioničara u ostalim dioničkim društvima, čime se, kako navodi, narušava jedno od osnovnih načela ravnopravnosti svih pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava). Podnositeljica prijedloga osporenu zakonsku odredbu članka 5. stavka 3. smatra nesuglasnom i odredbama članka 3., 49. stavaka 2. i 4. Ustava Republike Hrvatske. Predlaže ukidanje osporene zakonske odredbe.
NN 57/2001 • Svojim podneskom od 10. srpnja 2000. godine, podnositeljica je predložila ovom Sudu, a s obzirom da je u tijeku preuzimanje Riječke banke d.d. Rijeka od Bayerische Landesbank Girozentrale München, da temeljem odredbe članka 43. Ustavnog zakona privremeno obustavi provedbu radnji koje se poduzimaju temeljem članka 5. osporenog Zakona.
NN 57/2001 • 5. Na sjednici Suda održanoj 10. ožujka 1999. godine zaključeno je da se prijedlog dostavi na odgovor Hrvatskom državnom saboru, a od Ministarstva financija Republike Hrvatske, Ministarstva privatizacije Republike Hrvatske i Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske zatraži stručno mišljenje.
NN 57/2001 • U tijeku trajanja postupka ocjene zatraženo je i mišljenje Vlade Republike Hrvatske.
NN 57/2001 • Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora izvijestio je Sud da je prijedlog uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora koji nije odgovorio na prijedlog.
NN 57/2001 • Ministarstvo financija i Ministarstvo privatizacije nisu dostavili Sudu svoja mišljenja.
NN 57/2001 • Svoja mišljenja dostavile su Sudu Vlada Republike Hrvatske i Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada i Komisija).
NN 57/2001 • Svojim mišljenjem, klasa: 432-02/97-02/02 i urbroj: 5030115-00-2 od 14. rujna 2000. godine, Vlada je izrazila protivljenje podnijetim prijedlozima predlagatelja. U svezi osporavanja Zakona u cijelosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske, u mišljenju se ističe da je cilj osporenog Zakona, da u slučaju preuzimanja dioničkog društva svim (manjinskim) dioničarima osigura jednaku mogućnost da prodaju svoje dionice u situaciji kada im samo tržište to više ne može omogućiti. Osporeni Zakon da to čini tako da preuzimatelja društva obvezuje da svim dioničarima ponudi kupnju njihovih dionica. Navodi se dalje u mišljenju, da je preuzimatelj strateški ulagatelj pa on stjecanjem potrebnog broja glasova dolazi u položaj da sam donosi sve ključne odluke u društvu kao da je jedini član društva, a da ostvarenjem svog cilja ulaganja istodobno ugrožava ostvarenje cilja ulaganja ostalih dioničara. Obzirom da preuzimatelj, navodi se dalje, jedini ostvaruje koristi od preuzimanja i da njegova akcija potencijalno ugrožava interese ostalih dioničara, da je opravdano da on podnese trošak sprječavanja štetnih posljedica koje preuzimanje može imati za manjinske dioničare, te u konačnici za samo tržište vrijednosnih papira. Po shvaćanju Vlade Zakon ne ograničava poduzetničku i tržišnu slobodu, niti pravnu jednakost poduzetnika na tržištu, a pogotovo ne ograničava pravo vlasništva, već da naprotiv, navedene slobode i prava štiti.
NN 57/2001 • Osporavajući navode predlagatelja u pogledu odredbe članka 3. stavka 1. Zakona (primjerenost praga od 25%), Vlada ističe da dioničar koji prelazi prag od 25% glasova u pravilu je strateški ulagatelj kojem je cilj da stekne odlučujući utjecaj u društvu. Navodi da je prelazak tog praga potpuno neprimjeren motivima i strategiji špekulativnog ulaganja te da taj prag nikada neće prijeći doničar kojemu nije cilj utjecati na donošenje ključnih odluka u društvu.
NN 57/2001 • U odnosu na odredbe članka 5. Zakona u mišljenju Vlade se ističe da su određeni subjekti izuzeti od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje radi olakšavanja provođenja procesa privatizacije. Smatra da je cilj osporenih odredbi članka 5. ne dovoditi u koliziju osporeni Zakon sa Zakonom o bankama i štedionicama. Navodi, da je odredbama članaka 27., 28., 29. i 30. Zakona o bankama, propisan način stjecanja dionica banke te način kojim banka stječe udjele u drugoj banci ili nekom trgovačkom društvu te obveza da se za obavljanje navedenih poslova zatraži prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke, ukoliko se stječe 10% i više dionica. Jednako tako, ističe se dalje u mišljenju Vlade, da je člankom 11. Zakona o osiguraju propisano da društvo za osiguranje mogu osnovati fizičke i pravne osobe, te da pojedinačni udio navedenih osoba može iznositi najviše 15% od ukupnih dionica s pravom glasa. Za pojedinačne udjele veće od 15% od ukupnih dionica s pravom glasa potrebna je suglasnost Direkcije za nadzor društava za osiguranje. Cilj osporene odredbe članka 5. stavka 3. Zakona Vlada vidi u nedovođenju u koliziju Zakona o osiguranju s osporenim Zakonom.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 47/06, Broj 34/98,
Broj 140/97, Broj 157/04,
Broj 53/94, Broj 117/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE