• 2. Podnositelj smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka 3. Ustava koje se odnose na jednakost, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka i vladavinu prava, te članka 19. Ustava kojima je propisano da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Osim toga podnositelj upućuje i na povredu odredbe članka 14. stavka 2. Ustava prema kojoj su ustavnoj odredbi svi pred zakonom jednaki.

• Povredu naznačenih ustavnih odredbi podnositelj, u bitnom, temelji na tvrdnji da je u osporenim presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u R., pogrešno primijenjena odredba članka 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92 – pročišćeni tekst, 62/92, 25/93, 48/93, 2/94 i 44/94 – nastavno: Zakon o prodaji).

• 3. Osporene presude zasnivaju se na stajalištu prema kojemu pravo na popust pri kupnji stana, u smislu odredbe članka 16. Zakona o prodaji, imaju samo žrtve Domovinskog rata, pri čemu se Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva i na kasniju izmjenu ove zakonske odredbe (Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prodaji – »Narodne novine«, broj 58/95). Kako se u konkretnom slučaju radi o aneksu ugovora koji je s podnositeljem zaključila osoba koja je ratni vojni invalid II. svjetskog rata, Vrhovni sud je potvrdio stajalište Županijskog suda u R. da ratni vojni invalidi II. svjetskog rata nemaju pravo na popust cijene prilikom kupnje stana u smislu odredbe članka 16. Zakona o prodaji, već takvo pravo pripada samo stradalnicima Domovinskog rata.

• 4. Prema odredbi članka 16. Zakona o prodaji, kao relevantnom propisu u vrijeme zaključenja aneksa ugovora o kupoprodaji stana (4. studenoga 1994. godine), pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida Drugog svjetskog rata i invalida Domovinskog rata.

• Zakon o prodaji, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumačenju pravne norme podrazumijeva da u jednom pravnom poretku ne može biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka mogu pravilno tumačiti i razumjeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbe članka 5. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93, 2/94,76/94 i 108/95). Tim je odredbama propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

• »1. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstava ili kao ratni zarobljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je oštećenje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica okolnosti iz ove točke;