PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 101/2005 • XF 1 Umjereno zasićenje vodom, bez sredstva za odleđivanjeVanjski elementiC30/37
NN 101/2005 • XF2 Umjereno zasićenje vodom, sa sredstvom za odleđivanje ili morska vodaPodručja prskanja vode s prometnih površina, sa sredstvom za odleđivanje (ali drugačije od onog za XF4); područje prskanja morskom vodomC25/30
NN 101/2005 • XF3Jako zasićenje vodom, bez sredstva za odleđivanjeOtvoreni spremnici za vodu; elementi u području kvašenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke)C30/37
NN 101/2005 • XF4Jako zasićenje vodom, sa sredstvom za odleđivanje ili morskom vodomPrometne površine tretirane sredstvima za odleđivanje; pretežno vodoravni elementi izloženi prskanju vode s prometnih površina na koja se nanose sredstva za odleđivanje; parkirališne ploče bez zaštitnog sloja b); elementi u području morske plime; mjesta na kojima može doći do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacijeC30/37
NN 101/2005 • XA 1 Slabo kemijski agresivni okolišSpremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije, spremnici tekućih umjetnih gnojivaC30/37
NN 101/2005 • XA 2 Umjereno kemijski agresivni okoliš, konstrukcije u marinamaBetonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tluC35/45c)
NN 101/2005 • XA 3Jako kemijski agresivni okolišKemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silažu i korita (žljebovi) za hranjenje životinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvođenje dimnih plinovaC35/45c)
NN 101/2005 • a) Podaci o vlazi odnose se na uvjete unutar zaštitnog sloja. Može se općenito pretpostaviti da su uvjeti unutar zaštitnog sloja isti kao uvjeti okoline kojem je element izložen. Međutim, to nije nužno slučaj ako postoji barijera za sprječavanje isparavanja između betona i okoliša.
NN 101/2005 • b) Takve ploče zahtijevaju dodatnu površinsku zaštitu kao što je sloj za prekrivanje pukotina.
NN 101/2005 • c) Prvi niži razred čvrstoće ako se odabire aerirani beton za razred XF.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 101/2005 • d) Vidjeti HRN EN 206-1 za granične vrijednosti komponenata, sastava i svojstava betona.
NN 101/2005 • H.3.5.1.2. Najmanje vrijednosti zaštitnog sloja za zaštitu od korozije i dopuštena odstupanja zaštitnog sloja određene su tablicom H.3.
NN 101/2005 • Tablica H.3: Najmanje vrijednosti zaštitnog sloja za zaštitu od korozije i dopuštena odstupanja zaštitnog sloja
NN 101/2005 • a) Ako su elementi izvedeni od betona za dva razreda više od najmanjeg razreda specificirana u tablici H.2, zaštitni sloj može se smanjiti za 5 mm. Ovo, međutim, ne vrijedi za razred izloženosti XC 1.
NN 101/2005 • b) Ako se beton na mjestu (in-situ) veže s betonom predgotovljenog elementa, zaštitni sloj na tom spoju može se smanjiti do 5 mm u predgotovljenom elementu i do 10 mm u betonu na mjestu. Ipak, pravila specificirana u točki H.3.5.2. d), za osiguranje prianjanja moraju se poštivati ako je armatura potpuno iskorištena u fazi izvedbe.
NN 101/2005 • c) U nekim slučajevima armatura će trebati posebnu zaštitu od korozije.
NN 101/2005 • H.3.5.2. Osim odredaba točke H.3.5.1. zaštitni sloj mora ispuniti i slijedeće zahtjeve:
NN 101/2005 • a) armatura treba imati barem minimalni zaštitni sloj da bi se osigurala zaštita od korozije i prijenos sila prianjanja,
NN 101/2005 • c) da bi se osigurala zaštita od korozije, zaštitni sloj ne smije biti manji od cmin iz tablice H.3 ovisno o razredu izloženosti iz tablice H.2; za istovremeni utjecaj više razreda izloženosti mora se usvojiti zahtjev većeg zaštitnog sloja,
NN 101/2005 • d) da bi se osiguralo dobro prianjanje, cmin mora biti jednak ili ne manji od promjera šipke, ds, ili usporednog promjera snopa šipki (čija je ploština presjeka jednaka zbroju ploština pojedinih šipki u snopu), ds,V,
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 49/93, Broj 105/01,
Broj 15/04, Broj 53/94,
Broj 175/03, Broj 57/00
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE