PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 2/2006 • Za određivanje mjere pritvora Zakon o kaznenom postupku traži postojanje »osnovane sumnje«, kao visokog stupnja vjerojatnosti, da je određena osoba počinila zakonom utvrđeno kazneno djelo. Uz to nadležna tijela sudbene vlasti moraju utvrditi postojanje nekog od pritvorskih razloga utvrđenih zakonom.
NN 2/2006 • U osporenoj odredbi sadržana je fakultativna causa arresti, koju je zakonodavac predvidio iz preventivnih razloga zaštite javne sigurnosti. Propisujući osporenu odredbu, zakonodavac je odredio da se pritvor može odrediti osobi za koju postoji osnovana sumnja da je počinila jedno od taksativno navedenih kaznenih djela ili drugog kaznenog djela za koje je zakonom predviđena zatvorska kazna u trajanju od dvanaest godina ili teža, uz postojanje posebno teških okolnosti djela. O postojanju tog pritvorskog razloga odlučuje nadležno tijelo sudbene vlasti, pri čemu je ono u primjeni osporene odredbe vezano općim odredbama Zakona o kaznenom postupku, kojima je uređen institut pritvora.
NN 2/2006 • Pritvorska osnova iz osporene odredbe nema obligatorni karakter. Ona se propisuje fakultativno, pri čemi svi zakonski uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. I za njezinu primjenu važe načela da se pritvor može odrediti samo ako se ista svrha ne može ostvariti nekom drugom blažom mjerom te da se pritvor odmah ukida prestankom pravne osnove utvrđivanja pritvora. Također, trajanje pritvora je vremenski ograničeno, dok je kontrola zakonitosti prvostupanjskog rješenja o pritvoru uređena pravom na izjavljivanje redovnog pravnog lijeka. U svrhu kontrole izrečene mjere pritvora, zakonom je propisana obveza nadležnom tijelu sudbene vlasti da nakon isteka zakonom određenog roka utvrdi opstojnost pritvorskih razloga.
NN 2/2006 • 10. Predlagatelji smatraju da osporena zakonska odredba nije dovoljno jasna i određena da bi u svom sadržaju udovoljila zahtjevu vladavine prava. Pozivajući se na kriterije Europskog suda za ljudska prava (slučaj Sunday Times v. UK, Malone v. UK), ističu da osporena zakonska odredba ne udovoljava zahtjevima dostupnosti i preciznosti koje norma mora ispunjavati da bi se mogla smatrati zakonom.
NN 2/2006 • Ustavni sud utvrđuje da je dostupnost osporene odredbe adresatima zajamčena objavom Zakona o kaznenom postupku, na način predviđen mjerodavnom odredbom članka 89. Ustava.
NN 2/2006 • Ocjenjujući odredivost osporene odredbe Ustavni sud pošao je od stajališta da vladavina prava, kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadrži i pitanje o općim obilježjima koje bi zakoni morali imati kako bi s vladavinom prava bili usklađeni. Sud utvrđuje da je za ocjenu ustavnosti osporene odredbe to pitanje najvažnije, zbog toga što se vladavina prava ne smije poistovjećivati samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja tijela državne vlasti. Premda pretpostavlja punu ustavnost i zakonitost u smislu članka 5. Ustava, vladavina prava je više od samog zahtjeva za postupanjem u skladu sa zakonom. Ona uključuje i zahtjeve koji se tiču sadržaja zakona. Stoga vladavina prava sama po sebi ne može biti pravo u istom smislu u kojemu su to zakoni koje donosi zakonodavac. Vladavina prava nije samo vladavina zakona, već vladavina po pravu koja uz zahtjev za ustavnošću i zakonitošću, kao najvažnijim načelom svakog uređenog pravnog poretka, sadrži i dopunske zahtjeve koji se tiču samih zakona i njihova sadržaja. U tom smislu Sud osobito ističe da u pravnom poretku, utemeljenom na vladavini prava, zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primijeniti. Sud također napominje da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju, u kojemu se zakon na njih neposredno primjenjuje.
NN 2/2006 • Ocjenjujući osporenu odredbu sa stajališta njezine odredivosti, Ustavni sud utvrđuje kako je ona dovoljno jasna i određena i u skladu s legitimnim očekivanjima stranaka. Za određivanje pritvora nužno je ispunjenje općeg uvjeta postojanja osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio kazneno djelo, kao i najmanje jedne od zakonom utvrđenih pritvorskih osnova. Pritvorska osnova sadržana u osporenoj odredbi temelji se na težini kaznenog djela čije izvršenje se određenoj osobi stavlja na teret, uz istovremeno uvažavanje činjenice da je određivanje pritvora opravdano zbog drugih teških okolnosti djela. Opći uvjet za određivanje pritvora u konkretnom slučaju određen je jasno i nedvosmisleno i on mora postojati tijekom vođenog kaznenog postupka u cijelosti. Određenost posebnog uvjeta, na način kako je učinjeno osporenom odredbom, Sud cijeni dostatnim s aspekta legitimnog očekivanja stranaka. Osporenom odredbom utvrđena kombinacija taksativno određenih kaznenih djela s općom klauzulom, koja određuje kaznena djela s obzirom na njihovu težinu, dovoljno je određena pri utvrđivanju dosega norme u pogledu težine kaznenog djela kao pritvorske osnove.
NN 2/2006 • Posebno, Sud skreće pozornost na dio osporene zakonske odredbe koji upućuje i na osobite teške okolnosti djela. To je pravni standard čiji sadržaj utvrđuje nadležno tijelo sudbene vlasti prije ili u konkretnom kaznenom postupku. Primjenu i određenost takvih i sličnih pravnih standarda Sud ne ocjenjuje ustavnopravno neprihvatljivim. Sud važnim smatra istaknuti činjenicu da se sama Konvencija u članku 5., uređujući uvjete pod kojima netko može biti lišen slobode, koristi s nekoliko pravnih standarda istovjetne određenosti, kao što su »osnovana sumnja« ili »kada je razumno vjerovati«. Naposljetku, pravne ocjene nadležnog tijela sudbene vlasti o kumulativnom ispunjenju svih uvjeta za izricanje mjere pritvora podliježu kontroli drugostupanjskog suda u povodu redovnog pravnog lijeka, kao i periodičnom ispitivanju osnovanosti pritvora.
NN 2/2006 • 11. Predlagatelji ističu kako osporena pritvorska osnova ne sadrži opravdani i legitimni cilj lišavanja slobode te da se ne može smatrati suglasnom taksativno navedenim ciljevima iz Konvencije.
NN 2/2006 • Konvencija u članku 5. stavku 1c. utvrđuje slučajeve u kojima je iznimno moguće određenu osobu lišiti slobode. Navedena odredba sadrži tri osnove za određivanje pritvora u kaznenom postupku. To su: pritvor radi dovođenja nadležnoj sudbenoj vlasti, zatim situacija kad je razumno vjerovati da je određivanje pritvora nužno radi sprječavanja izvršenja kaznenog djela i situacija kad je pritvor potreban radi sprječavanja bijega osumnjičenika, a nakon izvršenja kaznenog djela.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 2/2006 • Prvonavedena pritvorska osnova nedvojbeno je apstraktna i postavlja široke granice za utvrđivanje pritvorskih razloga, pri čemu se termin »dovođenje nadležnoj sudbenoj vlasti« u praksi Europskog suda za ljudska prava tumači i kao »privođenje pravdi« (npr. Wemhof v. Germany, Strogmueller v. Austria, Clooth V. Belgium Quinn V. France). U slučaju Letellier v. France Europski sud za ljudska prava posebno je razmatrao težinu kaznenog djela i njegove posljedice kao mogući razlog za određivanje pritvora. Težinu kaznenog djela, kao konkretni motiv za određivanje pritvora koji treba provjeriti u svakom pojedinačnom slučaju, Europski sud za ljudska prava podvodi pod osnovu za određivanje pritvora, sadržanu u članku 5. stavku 1c. Konvencije (npr. Scott v. Spain, Bozanov V. France, Guzzardi v. Italy).
NN 2/2006 • Uvažavajući posebnu osjetljivost pitanja opravdanosti cilja koji se želi ostvariti određivanjem pritvora, Zakon o kaznenom postupku uz opći uvjet za određivanje pritvora, koji odgovara generalnoj pritvorskoj osnovi iz članka 5. stavka 1c. Konvencije, u osporenoj odredbi propisuje dva dodatna uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi određivanje pritvora bilo pravno osnovano u svakom konkretnom slučaju. To su: težina kaznenog djela i druge posebno teške okolnosti samog kaznenog djela. Takvo definiranje pritvorske osnove Sud ocjenjuje važnim radi sužavanja i preciziranja osporene zakonske odredbe, čime se smanjuje mogućnost arbitrarnosti pri njezinoj primjeni.
NN 2/2006 • 12. Zakonsko rješenje pritvorske osnove sadržane u osporenoj odredbi sadržajno ne odstupa od onog koje imaju i neke druge demokratske zemlje.
NN 2/2006 • Tako primjerice, njemački Strafprozessordnung, u paragrafu 112. stavku 3., dopušta pritvor zbog težine kaznenog djela, a uređuje ga slično kao u zakonodavstvu Republike Hrvatske. I neke izvaneuropske države (pojedine države u okviru SAD-a, koje imaju bitno različit sustav kaznenog progona – tzv. akuzatorni model) težinu kaznenog djela prihvaćaju kao najvažniju pritvorsku osnovu, bilo kao pretpostavljeni motiv za bijeg, bilo kao osnovu za obvezatni pritvor budući da za najteža kaznena djela u tim zemljama ne postoji mogućnost određivanja jamčevine.
NN 2/2006 • 13. Predlagatelji ističu da osporena odredba predstavlja anticipaciju kazne zatvora.
NN 2/2006 • Sud utvrđuje da pritvor koji se određenoj osobi izriče na temelju osporene odredbe ne anticipira kaznenu odgovornost osumnjičenika ili okrivljenika. Anticipacija kazne pri izricanju mjere pritvora bila bi u suprotnosti sa sadržajem i svrhom instituta pritvora. Sudovi u kaznenim postupcima prilikom određivanja pritvora dužni su voditi računa o legitimnosti i racionalnosti cilja koji se pritvaranjem određene osobe želi postići u svakom konkretnom slučaju. Takav se pristup u praksi sudova manifestira prije svega u utvrđivanju činjenica na kojima se temelji svako pojedinačno rješenje o određivanju pritvora, a koje mora sadržavati logično i pravno prihvatljivo obrazloženje.
NN 2/2006 • Ako bi sud u tom postupku odredio pritvor kao anticipaciju kazne, to ne bi upućivalo na zaključak da je sadržaj osporene zakonske odredbe nesuglasan Ustavu, već na činjenicu da je sud pogriješio u primjeni i tumačenju mjerodavnog prava. Za navedenu pogrešnu primjenu mjerodavnog prava osiguran je redovni žalbeni postupak, kao i postupak pred Ustavnim sudom u povodu ustavne tužbe zbog povrijeđenih ustavnih prava podnositelja.
NN 2/2006 • 14. Nadalje, Ustavni sud neosnovanim cijeni i stajalište predlagatelja da određivanje pritvora, u smislu osporene odredbe, predstavlja lišavanje slobode bez utvrđene krivnje, što bi bilo u nesuglasju s člankom 28. Ustava.
NN 2/2006 • Pritvor, kao postupovna mjera ustanovljena u svrhu provođenja kaznenog postupka, ne utječe na utvrđivanje krivnje određene osobe za počinjenje djela koje joj se stavlja na teret. Pritvor određenoj osobi tijekom postupka može biti određen, a da krajnji ishod kaznenog postupka za nju bude pozitivan. Također, pritvor može biti izrečen određenoj osobi kao posljedica pogreške suda. Za navedene slučajeve sam Ustav u članku 25. stavku 3. jamči pravo na odštetu i javnu ispriku.
NN 2/2006 • Zakonskim uređivanjem kaznenog postupka zakonodavac nastoji ostvariti razmjernost između potrebe društva za efikasnim suzbijanjem kriminaliteta i zaštite prava samog osumnjičenika. Određivanjem pritvora pod zakonom utvrđenim uvjetima predstavlja legitimno i nužno sredstvo u demokratskom društvu. Pri tome načela fakultativnosti i supsidijarnosti određivanja pritvora, u sklopu ostalih postupovnih jamstava, ograničavaju primjenu osporene odredbe.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 19/98, Broj 77/92,
Broj 96/03, Broj 42/02,
Broj 53/07, Broj 23/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE